Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH: Svega 130 migranata želi da se vrati kući iz BiH

Marijana Miljić Bjelovuk
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH: Svega 130 migranata želi da se vrati kući iz BiH

Od 6.000 migranata, koliko ih je trenutno u BiH, svega 130 želi da se vrati u zemlju iz koje dolazi, rekao je “Glasu Srpske” direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić i dodao da se posljednjih dana ne povećava broj ulazaka migranata u BiH.

Naveo je da im nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta otežava rad i preuzimanje daljih aktivnosti iz njihove nadležnosti.

- Rad nam je ograničen u svakom smislu - naveo je Ujić.

GLAS: Koliko je u BiH trenutno ima migranata i koliko je ušlo u zemlju samo u ovom mjesecu?

UJIĆ: Za osam dana juna u BiH je ušlo oko 350 migranata. Ne možemo zbog pandemije upoređivati te podatke sa ranijim periodom. Svakako je migranata u istom periodu lani bilo mnogo više i dnevno je bilo oko 150 ulazaka u BiH. U Srbiji je donedavno vojska bila u privremeno-prihvatnim centrima jer su migranti i tamo narušavali dnevni red i mir i pravili krivična djela u većem obimu. Jedan dio tih migranata sada je prešao u BiH, a jedan dio je izašao iz BiH. Trenutno je u BiH u privremeno- prihvatnim centrima 6.002 migranata. Broj ulazaka je na nivou od prije 20 dana.

GLAS:  Dokle se stiglo sa pravljenjem spiska migranata koji će biti deportovani iz  BiH?

UJIĆ: To sve ide preko Ministarstva bezbjednosti BiH. Do sada je želju za povratak u svoju zemlju izrazilo oko 130 migranata. To je složen posao, pogotovo ako države ne sarađuju ili ne mogu sarađivati. Mi uzimamo biometriju, slikamo i na osnovu izjava migranata utvrđujemo identitet. Taj posao radimo u fazama i već smo proslijedili neke podatke Ministarstvu bezbjednosti BiH koje dalje preko Ministarstva inostranih poslova BiH šalje te podatke nadležnim ambasadama zemalja iz kojih migranti dolaze. Ne znamo šta će biti u idućem periodu. Zemlje Evropske unije imaju mnogo jači i bolji sistema pa ne uspijevaju da to urade. Olako smo mi to shvatili i olako shvataju svi. Prvo, ne možemo nikako natjerati na silu da se vrati, a drugo, zemlje iz kojih migranti dolaze moraju se izjasniti da li prihvataju te ljude i da li se radi o njihovim državljanima. Tek onda treba pristupiti pripremama i odlasku migranata.

GLAS: Koji su dalji planovi u vezi sa pitanjem rješavanja migrantske krize u BiH?

UJIĆ: O tome treba da se izjasne vlade entiteta i Savjet ministara BiH.  Mi kao Služba nastavićemo sa ograničenim ljudskim i materijalno tehničkim resursima raditi posao iz naše nadležnosti. Nama  treba mnogo veća podrška što se tiče ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta jer već drugu godinu nemamo budžeta i time ni sredstava. To otežava rad i preuzimanje daljih aktivnosti. Ograničeni smo radom u svakom smislu.

GLAS: Kakvu ste saradnji imali sa Fahrudinom Radončićem koji je podnio ostavku na mjesto ministra bezbjednosti BiH, između ostalog, i zbog migrantske krize?

UJIĆ: Mogu samo da kažem da smo imali odličnu saradnju i to na dnevnom nivou. Mi smo podržavali njegove stavove i vezi sa rješavanjem problema sa migrantskom krizom. Gotovo po svim pitanjima imali smo identičan stav kada je riječ o ilegalnim migracijama. Nadam se da će se tako nastaviti i dalje.

Kamp u Lipi

GLAS: Da li ste upoznati da se migrantski kamp u selu Lipa nadomak Bosanskog Petrovca širi i na privatnu zemlju čiji vlasnici nisu dali dozvolu za to? Šta se tamo dešava?

UJIĆ: Tim pitanjem treba da se bavi Unsko-sanski kanton. Mi nismo učestvovali u formiranju toga kampa, tako da i ne znamo čije je zemljište i da li je to istina. Samo putem medija smo i upoznati da da se pravi kamp na toj lokaciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana