Povećan broj predmeta protiv institucija BiH: Uz sudije i tužioce tužbe pišu i vojnici

Vedrana Kulaga Simić
Povećan broj predmeta protiv institucija BiH: Uz sudije i tužioce tužbe pišu i vojnici

SARAJEVO - Protiv BiH i njenih institucija lani je vođeno na stotine predmeta u domaćim sudovima, a najviše sporova pokrenuli su sudije, tužioci i ostali zaposleni u pravosudnim institucijama, a njima su se u sporovima priključili i pripadnici Oružanih snaga (OS) BiH.

Na to je upozoreno u izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu koji je upućen u parlamentarnu proceduru na zajedničkom nivou.

Na adresu Pravobranilaštva, koje je pravni zastupnik BiH i institucija u mnogim sudskim sporovima na domaćem i stranom terenu, stiglo je više od 2.000 predmeta, a najviše pažnje plijene oni u kojima je tužena strana BiH ili neka od njenih institucija, a tužioci oni koji iz budžeta zajedničkih institucija primaju platu.

Radi se o parničnim predmetima kojih je lani pristiglo 418. Presjek Pravobranilaštva BiH pokazuje da je lani u korist BiH i zastupane snage okončano 197 tih predmeta, dok je u korist druge strane presuđeno u 237 sporova. Na drugi način je riješeno 47 predmeta, odnosno oko deset odsto. U odnosu na godinu ranije povećan je broj predmeta riješenih u korist druge strane, dok je manje onih koji su riješeni u korist BiH.

- Predmeti riješeni u korist BiH teški su 44,98 miliona maraka, a oni u korist druge strane 11,18 miliona - istakli su u Pravobranilaštvu BiH.

Od ukupno 237 sporova riješenih u korist druge strane, njih oko 130 se odnosi na parnične postupke po tužbama pravosudnog osoblja zaposlenog u institucijama BiH radi naknada za prevoz, topli obrok, odvojeni život i smještaj (40), postupke po tužbama pripadnika Oružanih snaga BiH zbog isplate razlike plate između ličnog i formacijskog čina (60), dok se ostalih 30 tiče neosnovanog lišavanja slobode.

Primanja zaposlenih u pravosuđu BiH regulisana su Zakonom o platama i drugim naknadama od 2005. godine, izuzimajući radnike Ustavnog suda BiH. Zakon je proglasio visoki predstavnik u BiH, a njime nisu bile predviđene naknade za prevoz, topli obrok i odvojeni život. Ustavni sud BiH je 2013. utvrdio da taj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH i da su zaposleni u pravosuđu diskriminisani. Parlamentu BiH je naloženo da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja navedenih odluka izmijeni zakon i omogući isplatu naknada, ali to još nije urađeno.

- BiH će, dok god sistemska diskriminacija prema tim subjektima ne bude zakonski otklonjena, gubiti sporove iz tog osnova, te će dolaziti do odliva novca iz budžeta na ime zateznih kamata i troškova samog postupka - upozorili su u Pravobranilaštvu i dodali da oni nemaju mogućnosti da učine bilo šta kako bi se promijenio ishod tih postupaka.

Slično je i kada je riječ o tužbama koje redovno pišu i vojnici. Sve su na kraju riješene u njihovu korist, a pravni osnov za takve odluke Sud BiH je našao u zakonu gdje je uređeno pravo na razliku plate u slučaju obavljanja poslova čina nižeg od ličnog čina pripadnika OS. U Pravobranilaštvu su stava da se i ovaj zakon mora mijenjati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana