Mario Crnković, član Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori: Poruke iz Hrvatske na nivou crnog humora

Vedrana Kulaga Simić
Mario Crnković, član Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori: Poruke iz Hrvatske na nivou crnog humora

Naivan je svako ko misli da će Hrvatska tek tako odustati od namjere da radioaktivni otpad deponuje uz samu granicu sa BiH. Moramo reagovati, a ukoliko budemo gubili vrijeme, dobrovoljno ćemo predati Trgovsku goru za odlaganje radioaktivnih i drugih opasnih otpada.

Istakao je to za “Glas” predsjednik udruženja “Grin tim” Mario Crnković koji je odnedavno i zvanično član domaćeg Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti na lokaciji Trgovske gore gdje Hrvatska planira da skladišti  otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane “Krško”.

- Problematika je kompleksna, zahtijeva konkretna rješenja, ne demagoške izjave, nerealna obećanja i prebacivanje odgovornosti. BiH, kakva god da je, ima mehanizme kojima može i mora odbraniti građane. Dinamika rada tima je dobra, a najodgovorniji zadaci tek predstoje – istakao je Crnković.

GLAS: Očekujete li pomak u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, u smislu dobijanja informacija i mogućnosti prisustva radovima na terenu?

CRNKOVIĆ: Sastanak predstavnika Ekspertskog tima i hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje je iskorak i najava saradnje, ali nisam uvjeren da će uvažiti naše argumente. Čini mi se da je ovo Hrvatskoj prihvatljivo jer trpi prevelike pritiske zbog ignorisanja BiH, a našim ekspertima je to dobro jer će napokon dobiti neke zvanične informacije. Vidjećemo do koje mjere će ići saradnja, ali još jednom naglašavam da građani ne žele radioaktivne otpade nadomak Une. Taj stav nije podložan promjenama.

GLAS: Ukazivali ste i da je zabrinjavajuće što se istraživanja rade u krugu od tri kilometra i to isključivo u Hrvatskoj? Kako bi trebalo? CRNKOVIĆ: Proces istraživačkih radova na Trgovskoj gori je apsurdan. Već sada, prije nego što je i počela procjena uticaja na životnu sredinu imamo minimiziranje uticaja. U dokumentaciji Hrvatske piše da Novi Grad ima nešto više od 11.000 stanovnika, a po popisu ima blizu 28.000. Stalno svjesno izvlače podatke iz konteksta, pa tako i kada je stavka broj stanovnika mog grada. Ako ćemo ironično, možemo se retorički zapitati da li to možda računaju broj stanovnika ako se deponuje otpad. Imamo i primjer tog famoznog istraživanja u krugu tri kilometra koja traju sedam mjeseci, a da ironija bude veća, područje nije u kompletu ni deminirano, a kao drugo, navedeno je da se istraživanja u krugu tri kilometra odnose isključivo na Hrvatsku. Dok se to dešava, nemamo pravni odgovor. Važan je Ekspertski tim i da političari slijede stavove građana, ali osjetim nedostatak pravnih koraka, koji bi za prvu ruku privremeno zamrznuli slučaj, a u krajnjoj liniji odbacili prijetnju koja se nadvila nad regijom.   

GLAS: Iz Hrvatske često poručuju da argumenti koje BiH iznosi, a u smislu stepena radioaktivnosti, nisu tačni? Šta kažete na to?

CRNKOVIĆ: Ruganja iz Hrvatske na nivou su crnog humora. Stalno nam se podvaljuje floskula da će sve biti rađeno u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Pa da se drže ikakvih standarda, ne bi ignorisali stavove građana i susjedne države. Govore da će to sprovođenje najviših svjetskih praksi biti garant da se neće desiti nikakvi negativni uticaji. Pitajte, na primjer, Japance šta misle o najvišim praksama u Fukušimi. Što se tiče donosioca odluka u Hrvatskoj, ako žele demonstrirati sposobnost poštovanja EU vrijednosti i vođenja svjetskim praksama, neka krenu od poštivanja volje stanovništva - to je i više nego dovoljno da okončamo ovaj slučaj.

Izbori

GLAS: Kada Hrvatska planira da završi istraživanja, odnosno kada se mogu očekivati konkretni potezi u vezi sa izgradnjom?

CRNKOVIĆ: Istraživanja su planirana na period od 19 mjeseci, što bi u praksi značilo da ćemo u drugoj polovini iduće godine imati rezultate. Zanimljivo je da se u projektnoj dokumentaciji može vidjeti i “zona daljeg razvoja”, koja je isto predmet istraživanja. Pored rezultata istraživanja koji zanemaruju BiH, te kao takva će biti nepotpuna, još jedna briga više je to što će se to desiti pred izbore 2022. što budi dodatnu bojazan.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana