Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru: Rok za reformu ŽRS produžili smo do kraja 2022.

Dragana Orlović
Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru: Rok za reformu ŽRS produžili smo do kraja 2022.

Projekat restrukturiranja “Željeznica Republike Srpske” dobro napreduje i značajno je popravljena finansijska situacija preduzeća uz otplatu više od 36 miliona evra duga i zaostalih obaveza, međutim, zbog određenih kašnjenja, Svjetska banka je nedavno produžila period trajanja zajma do decembra 2022. godine.

Rekao je ovo u ekskluzivnom intervjuu za “Glas Srpske” novi šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

- Glavni razlog kašnjenja je složenost projekta. Ta složenost se ogleda u multidimenzionalnom aspektu potrebnih promjena i to na tri nivoa - finansijsko restrukturiranje, organizaciono i restrukturiranje radne snage. Na sve tri dimenzije treba raditi istovremeno i usklađeno - istakao je Šeldon i podsjetio da je Vlada Srpske početkom godine uradila značajnu stvar u vezi sa utvrđivanjem strukture “novih Željeznica”, gdje će se ŽRS sastojati od tri subjekta i to jedan zadužen za rad i održavanje infrastrukture, drugi za prevoz tereta i treći za prevoz putnika.

Ta tri subjekta će, kako kaže, biti u potpunosti u vlasništvu “Holdinga ŽRS”, čija je primarna uloga praćenje njihovog rada i koordinacija razvoja željezničkog sektora.

GLAS: Koliko ste zadovoljni do sada realizovanim projektima u BiH?

ŠELDON: Projekti u BiH za koje Svjetska banka pruža podršku ostvarili su impresivne rezultate. Trenutno pružamo podršku za osam projekata u BiH, čija je ukupna vrijednost 435,6 miliona dolara. Ti projekti imaju pozitivan uticaj u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite, energetske efikasnosti i modernizaciji puteva. Naši se projekti fokusiraju na investicije kojima se poboljšava životni standard u BiH i još značajnije, otvaraju radna mjesta. Pored finansiranja Svjetska banka je i “banka znanja”. Stalno proširujemo i prenosimo iskustva koja stičemo na izazovima s kojima se suočavaju zemlje širom svijeta. Što se tiče oblasti koje bi se mogle unaprijediti, rekao bih da bi implementacija mogla biti brža. Od ukupno obezbijeđenog finansiranja do sada je povučeno 61 odsto sredstava. To je relativno malo i vjerujemo da se može postići znatno brža implementacija. Svjetska banka se lani fokusirala na aktivan rad sa vlastima na ubrzanju procesa implementacije. To je već dalo rezultate i ostvareno je veće povlačenje sredstava.

GLAS: Jedan od aktivnih projekata Svjetske banke u BiH je projekat hitne pomoći zbog “kovida 19”. Šta je još ostalo da se realizuje?

ŠELDON: Svjetska banka je brzo reagovala i 24. aprila 2020. odobrila finansiranje za BiH od 36,2 miliona dolara, kao pomoć za sprečavanje, otkrivanje i odgovor na pandemiju virusa korona. Do sada je u okviru projekta povučeno 31,2 miliona dolara. U 11 zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj izgrađen je kapacitet za akutno zbrinjavanje slučajeva “kovid 19”. Opremljeno je više od 190 bolničkih kreveta, uključujući i respiratore za zbrinjavanje pacijenata, a pet laboratorija je opremljeno za testiranje. U FBiH kapacitet za akutno zbrinjavanje pacijenata je izgrađen u 15 ustanova, opremljeno je oko 300 kreveta s respiratorima, a sedam laboratorija je dobilo adekvatan kapacitet za testiranje. Osim toga, u Srpskoj je isplaćena socijalna pomoć za 16.429 korisnika iz ugroženih domaćinstava, a u FBiH za 23.826.

GLAS: Šta je dalje prioritet u ovoj oblasti?

ŠELDON: Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS planira nabavku hardvera i softvera za jačanje zdravstvenog informacionog sistema u Institutu za zdravstvenu zaštitu i bolnicama, kao i u povećanje kapaciteta zdravstvenih ustanova za CT, ultrazvučne i druge radiološke preglede. U FBiH će se druga faza podrške projekta fokusirati na nabavku lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike i opreme za liječenje pacijenata, uključujući mobilne RTG aparate i setove za infuziju.

GLAS: Koji su trenutno ciljevi Svjetske banke u BiH?

ŠELDON: Svjetska banka priprema novu strategiju sa BiH za period 2022-2026. Za sada vam mogu reći da će fokus našeg programa u idućim godinama biti rješavanje prioriteta, koji su već identifikovani, uključujući unapređenje ljudskog kapitala i to kroz bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, jačanje efikasnosti javnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i prirodne rizike.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana