Gdje je zapelo sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji: BiH ne zna koju imovinu da traži od drugih zemalja
SARAJEVO - BiH još nema napravljen spisak kulturnih dobara na koja bi kao država mogla polagati pravo prema Aneksu A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, a još uvijek među sukcesorima nije dogovoreno ni kako bi se moglo riješiti pitanje nepokretne vojne imovine.
Kaže ovo za “Glas Srpske” zamjenik ministra bezbjednosti i član pregovaračkog tima BiH u Zajedničnom odboru za sukcesiju Mijo Krešić, ističući da je nakon posljednjeg sastanka između predstavnika sukcesora, BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, dogovoreno da se intenziviraju ovi procesi koji traju već godinama.
Prema riječima Krešića, Aneks A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije odnosi se na pokretnu i nepokretnu imovinu, s tim da je fokus u ovim pregovorima stavljen na kulturna dobra i vojnu imovinu.
- Dogovorili smo da pripremimo spiskove šta ko od koga potražuje i ponovno se sastanemo krajem ove godine. Nažalost, sve ovo je do sada išlo jako sporo zbog proceduralnih razloga - pojasnio je Krešić.
On nije mogao spekulisati o vrijednosti te pokretne i nepokretne imovine BiH u drugim državama, navodeći da u BiH još uvijek niko nije napravio ni spisak kulturne baštine koju bi država mogla eventualno potraživati.
- Taj spisak još uvijek ne postoji i na nadležnim institucijama je da u narednom periodu to definišu. Možda nema ništa. Ko zna. Vidjećemo - rekao je Krešić.
Kada je u pitanju vojna imovina, prema članu 4. Aneksa A, predviđeno je da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ koja je predstavljala dio vojne imovine biti predmet posebnih aranžmana između zainteresovanih država sukcesora, dok je u slučaju nepokretne predviđeno da ona pripada državama na čijoj teritoriji se ona našla u vrijeme njenog “osamostaljenja”.
A o kakvim aranžmanima bi se moglo raditi, da li bi se uvela određena materijalna nadoknada i kako bi se uopšte procjenjivala njena vrijednost, Krešić nije mogao odgovoriti, naglašavajući da će to sve biti predmet predstojećih razgovara krajem ove godine.
- Vlasti Srbije bi trebalo da otvore ovo pitanje, jer se najveći dio arhiva nalazi ko njih. Ono što sigurno treba imati na umu jeste da je vrijednost te imovine u sadašnjem vremenu potpuno drugačija nego što je ona vrijedila prilikom raspada SFRJ - istakao je Krešić, dodajući da se nada da će uskoro biti stavljena tačka i na ovaj dio pomenutog sporazuma, kako bi se moglo krenuti dalje.
Sastanak
Prema riječima Krešića, domaćin narednog sastanka Zajedničkog odbora biće Republika Hrvatska krajem ove godine, dok će domaćin četvrtog sastanka biti BiH. Datumi njihovog održavanja još nisu utvrđeni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
