Faruk Hadžić, ekonomski ekspert: BiH bi mogla ući u recesiju početkom 2023.

Prema mišljenju ekonomskog eksperta Faruka Hadžića, takav scenario nije nimalo nerealan i u BiH, jer je trenutni nivo inflacije u svijetu i kod nas postao poput raka koji sve više iznutra izjeda ekonomije.

- U SAD i EU su odlučili da kao lijek upotrijebe podizanje referentnih kamatnih stopa. Znači, oni će kreirati vještačku recesiju kako bi se izborili sa sve većom inflacijom. Naravno da to neće zaobići ni BiH. Vjerujem da je taj scenario i udar recesije realan već početkom naredne godine - kaže Hadžić.

GLAS: Kako će se to podizanje kamatnih stopa još odraziti na BiH?

HADžIĆ: Vjerujem da će kamatne stope biti podizane sve do onog trenutka dok inflacija ne bude obuzdana. U Americi to za sada nisu uspjeli. Što se tiče BiH, to će kod nas sigurno dovesti do rasta rata kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. To se neće osjetiti tokom ove već naredne godine, pogotovo ukoliko inflacija nastavi da raste.  

GLAS: Šta bi vlasti BiH trebalo da urade kako bi ublažile negativne efekte inflacije?

HADžIĆ: Kao prvo, najbitnije je da građanima bude vraćen dio viška novca koji je u proteklom periodu prikupljen od indirektnih prihoda. Radi se o višku novca koji je nastao zbog visokih cijena. U prvih pet mjeseci ove godine na ime indirektnih poreza u BiH je prikupljeno oko 1,2 milijarde maraka više od planiranog. Taj novac treba iskoristiti za podizanje plata u realnom sektoru i penzija. Naravno, trebalo bi izvršiti i određena rasterećenja privrede, odnosno stvoriti uslove da se ona što bolje pripremi za veliku krizu koja sigurno slijedi.       

GLAS: Šta ako taj novac opet bude usmjeren u javnu potrošnju?

HADžIĆ: To bi bila najgora moguća odluka. Kada dođe do recesije, doći će i do pada poreskih prihoda. U tim okolnostima vlasti će morati rezati određene izdatke, što nikada nije popularno ili će dizati kredite i poreze.  U taj začarani krug nikako ne smijemo ući, jer bi to vodilo samo ka još većoj ekonomskoj krizi, iz koje lakog i bezbolnog izlaza ne bi bilo.  

GLAS: Da li uvođenje dvije stope PDV-a može pomoći građanima BiH?

HADžIĆ: Mislim da su naši političari izabrali najgori mogući trenutak da to učine. Stope PDV-a su instrument za ostvarivanje ekonomskih ciljeva, kojih gotovo i da nema. I kada bi bio postignut takav dogovor, sumnjam da bi to u sadašnjim okolnostima moglo imati bilo kakve pozitivne socijalne efekte. 

GLAS: Da li bi, zbog krize u EU, BiH trebalo da napusti evro sidro i ukine karensi bord?

HADžIĆ: To nikako ne bilo dobro. Istina, u nekom ranijem periodu i ja sam bio dosta kritičan prema tom konceptu i tako rigidno nastrojenom monetarnom sistemu. Ali, on nam je pružio i jednu vrstu sigurnosti, jer ne dozvoljava politički uticaj na rad CB BiH. Ukoliko bi se to promijenilo, to bi moglo imati dalekosežne negativne posljedice, pa bi tako, pored ekonomske, sigurno došlo i do finansijske krize i pojave hiperinflacije. Naše vlasti uopšte ne vode adekvatnu fiskalnu politiku, tako da je iluzorno očekivati da kada bude otvorena ta pandorina kutija, ona izađe na kraj s njom.

Akcize na gorivo

GLAS: Šta država može uraditi da smanji cijene goriva?

HADžIĆ: Kao prvo, što su veće cijene goriva, to su veći i prihodi države. Primjera radi, po sadašnjim cijenama, BiH na jednom litru ubire više za 19 feninga nego u istom periodu prošle godine, kada je cijena bila dvije marke. Mislim da bi trebalo na određeno vrijeme suspendovati naplatu akciza, ali i donijeti odluku da se PDV do daljeg obračunava po staroj cijeni. Na taj način bi cijene mogle značajno pasti, pa čak za 50 do 60 feninga po jednom litru.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.