Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS: Ne dolazi u obzir priča o ukidanju Policije Srpske

Željka Domazet
Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS: Ne dolazi u obzir priča o ukidanju Policije Srpske

Program reformi ne prejudicira članstvo u NATO i nema nikakve veze sa statusom i ulogom Policije Republike Srpske, bez obzira što bi neki voljeli da u tu priču upakuju i reformu policije, tvrdi u intervjuu za “Glas Srpske” ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

MUP Srpske, dodao je, ne pristaje na to, niti bismo učestvovali u takvoj priči.

- Ne dolazi u obzir nikakva priča o ukidanju Policije Republike Srpske. Rad MUP-a i Policije Republike Srpske definisan je Ustavom i zakonom - istakao je Lukač.

GLAS: Kako ocjenjujete saradnju policije Srpske i bezbjednosnih institucija na nivou BiH, te šta očekujete nakon što bude formiran novi saziv Savjeta ministara BiH ako se ima u vidu da su direktorima Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH istekli mandati?

LUKAČ: Saradnja MUP-a sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH je na zadovoljavajućem nivou, ali uvijek može biti bolja uz veću dozu povjerenja i odlučnosti za saradnju na težim krivičnim djelima. U segmentu saradnje izdvojio bih brzinu razmjene informacija o bezbjednosnim događajima. Primjer za to je kada se u BiH deportuju lica upravo osuđena za terorizam, a za koje mi kao policija koja je dužna da osigura bezbjednost u RS, saznajemo, posredno, nakon što lica stignu u BiH. Nakon što se formira Savjet ministara i imenuju novi direktori, nadamo se će upravo razmjena informacija biti bolja.

GLAS: BiH su preplavili ilegalni migranti. Koji se propusti nisu smjeli desiti?

LUKAČ: Potpuno su zakazale institucije BiH, a zanimljivo je da su pitanja azila, stranaca, migracija i viza nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH još 2003. godine. Sav teret migrantske krize je pao, prije svega na Unsko-sanski kanton, a svjedoci smo da su se obistinile naše slutnje da će BiH postati možda jedina “balkanska ruta” za prolazak migranata. U trenutku kad neke zemlje dižu žičane ograde, a druge države vraćaju migrante u BiH, svima postaje jasno da neko od nas u ovoj zemlji želi da napravi posljednju tačku za migrante. Zato je licemjerno od EU koja obilazi kampove oko Bihaća, zabrinuta za ljudska prava migranata, na koja imaju pravo, a s druge strane čine sve da oni ni na koji način ne kroče na tlo EU. Građani RS i FBiH trpe posljedice krize. Brine nas, a trebalo bi i ostale agencije, to što smo imali više slučajeva “skrivenih identiteta” migranata koje je teško utvrditi. Oni su velika opasnost ako se zadrže u BiH i neophodan je ozbiljan pristup svih institucija u rješavanju migrantske krize u zemlji.

GLAS: Nerijetko međunarodni i domaći zvaničnici tvrde da bi migrantske centre trebalo formirati i u RS. Kako komentarišete te tvrdnje i da li će Srpska pokleknuti pred tim nastojanjima?

LUKAČ: RS nema mogućnosti za formiranje prihvatnih centara na svojom području. To ne žele ni lokalne zajednice u FBiH, s obzirom na pogoršanje bezbjednosne situacije na području Bihaća gdje su centri. Očigledno je da migranti nemaju namjeru da ostaju u BiH, jer žele u EU. Pozivam zemlje članice EU da budu humani i otvore granice. EU za razliku od RS i BiH ima mogućnosti da uspostavi centre i prihvati migrante na svojoj teritoriji.

GLAS: Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je izjavio da je BiH “tempirana bomba”. Da li je ta dijagnoza o ovoj zemlji utemeljena?

LUKAČ: Rekao je ono što mi iz RS govorimo godinama. Nekoliko evropskih lidera je već upozoravalo na opasnost radikalnog islama koji može doći sa teritorije BiH. Nažalost, takve izjave u FBiH su dočekane “na nož”, uz osude, a svjesni smo da povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta iz redova islamista ne donose ništa dobro. Tamo su otišli iz radikalnih vjerskih uvjerenja i vraćaju se u BiH da šire tu ideologiju. S obzirom na smiješne kazne koje su dobili, kada izađu iz zatvora, za kratko vrijeme okupljaju oko sebe nove mlade ljude i šire svoju ideologiju. Zato je bitna borba protiv terorizma i saradnja agencija za sprovođenje zakona, ne samo u BiH, već i na međunarodnom nivou.

GLAS: Koji su najveći bezbjednosni izazovi za RS i šta je iza nastojanja da se na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom kao ispomoć Graničnoj policiji angažuju pripadnici policija iz FBiH ?

LUKAČ: MUP RS je u ispomoć Graničnoj policiji BiH poslao više od 100 pripadnika na poslovima sprečavanja nelegalnog ulazaka migranata, a angažovanje pripadnika policije iz FBiH na teritoriji RS nije u skladu sa Ustavom BiH i zakonom te nema potrebe za kršenjem istog, jer Policija Srpske može na zahtjev Granične policije BiH da uputi i dodatne snage. Bez saglasnosti, druge policijske agencije ne mogu sprovoditi mjere, za koje je na teritoriji isključivo nadležan MUP RS i nećemo dati saglasnost.  Među izazovima su i borba protiv organizovanog kriminala, šverca oružja, trgovine narkoticima, što su i prioriteti u radu i po kojima iz godine u godinu imamo sve bolje rezultate.

Opremljenost

GLAS: Kada je riječ o policiji RS i njenoj opremljenosti i obučenosti, gdje je ona danas u poređenju sa drugim policijama u BiH i regionu, te šta su prioriteti da bi bila bolja i opremljenija?

LUKAČ: Uz podršku Vlade i predsjednika RS, nabavkom opreme, vozila te specijalne opreme koji koristi Specijalna antiteroristička jedinica i Žandarmerija, stalno jačamo naše kapacitete, a u cilju što efikasnijeg rada službenika, održavanju povoljnog stanja bezbjednosti, odgovora na potencijalne bezbjednosne izazove i pružanja pomoći u situacijama elementarne nepogode. Brojni projekti su urađeni, samo u posljednjih pet godina smo na Policijskoj akademiji odškolovali oko 1.000 policajaca. Oni daju novu snagu MUP-u, a određena sredstva su uložena u formiranje Centra za obuku u Zalužanima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana