Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH: Stav da ulazak u NATO garantuje stabilnost je pogrešan

Aleksandar Stojanović
Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH: Stav da ulazak u NATO garantuje stabilnost je pogrešan

Konsenzus o pitanju OHR-a ne postoji ni među narodima BiH, niti unutar međunarodne zajednice. Što se Rusije tiče, mi smatramo da je BiH spremna da započne unutrašnji dijalog bez mentorstva i pritiska sa strane. Naše kolege su suprotnog mišljenja i tu se nazire jedan paradoks. Kažu da žele BiH u Evropskoj uniji, ali u isto vrijeme naglašavaju da je to nemoguće dok postoji OHR.

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov komentarišući prisustvo Kancelarije visokog predstavnika u BiH i potencijalnu mogućnost njenog odlaska.

- Često se ističe i da je neophodno sačuvati Kancelariju visokog predstavnika, a još i predlažu novu kandidaturu. U cijeloj ovoj priči stav inostranih država igra sporednu ulogu, a ono što je zaista važno je stajalište građana BiH - rekao je Kalabuhov.

GLAS: Od kada ste došli u BiH, medijski ste više prisutni i, čini se, mnogo aktivniji od Vaših prethodnika. Da li to pokazuje da je i sama Rusija više zainteresovana za ovaj prostor?

KALABUHOV: Tako se samo čini. Prije nego što sam došao u BiH u svom današnjem svojstvu, radio sam ovdje pod rukovodstvom tri­ različita ambasadora i pratio sam rad mog prethodnika dok sam radio u Moskvi, pa sam imao priliku da budem svjedok njihovog bogatog iskustva, diplomatske mudrosti, njihovih pristupa i načina djelovanja. Od tada stav Rusije u pogledu BiH ostao je nepromjenjiv, a to je neophodnost striktnog poštovanja Dejtonskog sporazuma i rješavanja sporova isključivo na osnovu ravnopravnog dijaloga konstitutivnih naroda, i to bez spoljnog miješanja. Ovu poziciju pokušavamo da razjasnimo našim političkim partnerima, kao i bosanskohercegovačkoj javnosti koristeći, između ostalog, i medijski prostor. Takva vrsta prisustva je jednostavno zahtjev savremenog društva koji mora biti ispunjen.

GLAS: Vaše pismo povodom saradnje BiH i NATO-a izazvalo je dosta pažnje. Kako Rusija vidi trenutne odnose između BiH i ovog saveza? Činjenica je da je NATO prisutan u BiH od kraja rata, pa da li bi samo članstvo nešto promijenilo?

KALABUHOV: Često vidimo da članstvo u NATO-u predstavljaju kao garanciju unutrašnje stabilnosti zemlje i dokaz nemogućnosti internih sukoba. Međutim, za nas je apsolutno jasno da je takav stav pogrešan i ne odražava realnost. Mi smatramo da bi bilo pošteno da stanovništvo BiH bude dobro upoznato sa svim posljedicama ulaska u NATO, uključujući i one negativne koje se najčešće prećutkuju. U stvari, vjerujemo da je prošlo vrijeme vojnih blokova, sada je potrebno raditi na uspostavljanju sveopšteg sistema zaštite koji bi bio usmjeren protiv rastućih globalnih izazova.

GLAS: Ruski i srpski narod vežu čvrste, ne samo političke već i druge veze. Mislite li da je ta saradnja na najvišem nivou i postoji li prostor za dodatnu saradnju?

KALABUHOV: U pravu ste kad kažete da su naši narodi jako povezani. Ta bliskost se gradi ne decenijama, nego vijekovima, a taj proces se nastavlja i dan-danas kroz našu saradnju u različitim oblastima, u politici i ekonomiji, kulturi i obrazovanju, na čisto ljudskom planu. Od posebnog značaja je naše međusobno povjerenje i razumijevanje. Uz poštovanje svojih sopstvenih interesa i principa mi se uvijek podržavamo na međunarodnoj pozornici i u multilateralnim međunarodnim mehanizmima. Izuzetno cijenimo naše iskreno prijateljstvo i partnerstvo. Nažalost, virus korona je poremetio puno planova, a i načina na koji su ranije funkcionisale mnoge stvari. Nije izuzetak i praksa ličnih sastanaka visokih zvaničnika. Normalizacija epidemiološke situacije - čemu je značajan doprinos dala i Rusija kroz razradu i postavku vakcina - otvara put za održavanje novih korisnih kontakata.

GLAS: U Banjaluci se gradi i srpsko-ruski duhovni centar. Koliko je važno povezivanje na duhovnom planu, ali i u oblasti obrazovanja, prosvjete, kulture?

KALABUHOV: Drago mi je što ste to spomenuli. Srpsko-ruski duhovni centar u Banjaluci je jedan od prioritetnih projekata, ali nije jedini. Možemo takođe pomenuti manastir Svete Matrone Moskovske u Ritešiću blizu Doboja. Želio bih posebno naglasiti koliko je važno da mi dijelimo opštu kulturu sjećanja na ratne podvige naših naroda u Drugom svjetskom ratu i njegovanja istorijske istine. Izuzetno cijenimo našu zajedničku borbu protiv falsifikacije istorije, što posebno dobija na značaju u svjetlu obilježavanja 80. godišnjice napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Radimo na daljem zbližavanju naših naroda na različitim planovima, a to je i jačanje kontakata među univerzitetima, i povezivanje naučnih krugova, i unapređenje ekonomskih veza, i pronalaženje novih ulagača, i još mnogo toga. Međutim, vrlo je bitno da odvajamo političke odnose od odnosa među ljudima. Lijepo je kada se razumijevanje među političarima poklapa sa onim među običnim ljudima. Ali to nije uvijek slučaj, tako da, šta god se dešavalo na političkoj pozornici, bitno je da naši narodi ostanu bliski, da se i dalje vole, da sa zadovoljstvom putuju kako bi se upoznali sa kulturnim osobinama i jezikom, naučnim dostignućima, duševnom toplinom stanovnika naših gradova. To je rijetko blago koje moramo sačuvati i zaštititi. To je naš glavni zadatak i naša obaveza.

“Remetilački faktor”

GLAS: Mnogi Rusiju optužuju da je remetilački faktor i da samo njoj odgovara nestabilan Balkan. Kako komentarišete takve navode?

KALABUHOV: U stvari, tu nema šta da komentarišem jer će svako ko je pri zdravoj pameti vidjeti da slični navodi prosto ne piju vodu. Nije moguće da jedna država koja se najviše zalaže za mirno pronalaženje kompromisa na dobrobit svih stanovnika BiH i koja podržava postignute na takav način odluke bude “remetilački faktor”. Upravo suprotno, Rusiji jedino odgovara stabilan Balkan i prosperitetna BiH. Na to su i usmjereni svi naši politički napori kao države garanta Dejtonskog mirnog sporazuma.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana