Šta je poznato o posjeti šefa CIA Moskvi, a šta se nagađa?

VAŠINGTON - Direktor CIA Džon Retklif nenajavljeno je posjetio Moskvu 25. avgusta, potvrdili su američki zvaničnici za Radio Slobodna Evropa, u okviru rijetkog putovanja koje se dogodilo u trenutku kada su napori Vašingtona da okonča ruski rat protiv Ukrajine zastali, a tenzije zbog odnosa Moskve s Iranom pojačale.

Razlog Retklifove posjete, njegovog prvog javno poznatog putovanja u Rusiju otkako je postao direktor CIA za vrijeme drugog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, nije odmah bio jasan. Američki zvaničnici upoznati sa njegovim putovanjem potvrdili su da je otputovao u Moskvu, ali su odbili da otkriju sadržaj njegovih sastanaka ili kažu s kim se sastao.

CIA i Bijela kuća nisu odmah javno komentarisale posjetu.

O posjeti je prvi izvijestio Si-Bi-Es njuz, nakon što su podaci o praćenju leta pokazali da je američki vojni transportni avion putovao iz Sjedinjenih Država preko Letonije do Moskve. Avion, za koji se činilo da je poletio iz Zajedničke baze Endruz u Merilendu, sletio je na moskovski aerodrom Vnukovo rano ujutru 25. avgusta, a kasnije istog dana napustio Rusiju, prema podacima o praćenju leta.

Neuobičajeno kretanje aviona otvorilo je pitanja o tome zašto bi šef američke obavještajne agencije u tako osjetljivom trenutku lično preduzeo rijetko putovanje u Rusiju. Posljednju poznatu posjetu Moskvi nekog direktora CIA prije Retklifove posjete imao je njegov prethodnik Vilijam Berns, koji se u novembru 2021. sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, tri mjeseca prije nego što je Putin pokrenuo invaziju punog obima na Ukrajinu.

Priroda ovog putovanja ukazuje na to da su ulozi visoki

Direktor CIA ne odlazi u Moskvu osim ako ne treba nešto da zatraži, rekao je za Radio Slobodna Evropa Glen Hauard, stručnjak za Rusiju i predsjednik američkog istraživačkog centra „Saratoga faundejšn“.

„Direktori CIA ne putuju sve do Rusije ako to nije važno”, rekao je Hauard.

„Berns je tamo otišao u novembru 2021, prije ruske invazije, da ih upozori da ne napadaju Ukrajinu”, rekao je.

Visoki američki obavještajni zvaničnici održavali su kontakte sa ruskim kolegama tokom rata, ali sastanci licem u lice na ovom nivou i dalje su rijetki.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste Ukrajina, posebno napori vašingtonske administracije da utvrdi da li Moskvu još može da uvjeri da pregovara o okončanju rata. Napori u kojima su posredovale SAD zastali su uprkos Trampovom samitu sa Putinom na Aljasci u avgustu 2025. godine.

„Nadam se da bi na vrhu njegove liste trebalo da bude direktan zahtjev Vladimiru Putinu da okonča ovaj rat gole agresije protiv Ukrajine”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Bredli Bouman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri vašingtonskoj Fondaciji za odbranu demokratija.

Bouman, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost članova senatskih odbora za oružane snage i spoljne odnose, rekao je da bi Vašington trebalo jasno da stavi do znanja da će neuspjeh u okončanju rata donijeti Rusiji sve bolnije mjere, dok će Sjedinjene Države i njihovi saveznici nastaviti da pomažu Ukrajini da se brani.

Bouman je ukazao i na još jednu moguću temu: rusku podršku Iranu.

Rusija i Iran

„Nadam se da bi takođe rekao da Vladimir Putin mora da prestane da pruža Iranu pomoć u lansiranju satelita”, rekao je Bouman, dodajući da bi Moskva takođe trebalo da prestane da pruža podršku koja bi Iranu mogla da pomogne u napadima na američke snage, uključujući podatke za određivanje ciljeva, pomoć povezanu sa dronovima i druge vojne sposobnosti.

Rusija ima široke vojne i trgovinske veze sa Iranom. Retklifovo putovanje uslijedilo je dan nakon što je američki ministar finansija Skot Besent najavio novi napor da se „presiječe svaka ekonomska linija života koja održava ovaj tiranski režim sve dok Teheran ne ostane sam” i rekao da će državama biti dati rokovi da „obustave aktivnosti koje ga podržavaju”.

Hauard je takođe sugerisao da bi Iran mogao biti ključan za Retklifovu misiju, iako je naglasio da je to njegova pretpostavka, a ne utvrđena činjenica. Prema njegovom mišljenju, Retklif bi mogao pokušavati da uvjeri Moskvu da prestane da snabdijeva ili pomaže Iran, što bi ovo putovanje potencijalno pretvorilo u neuobičajeno direktno upozorenje Kremlju.

Bouman se pozvao na izvještaje prema kojima je Rusija Iranu pružala podatke za određivanje ciljeva i prenosila taktike i tehnike upotrebe dronova razvijene tokom rata u Ukrajini. On je ocijenio da bi podrška Moskve mogla biti jedan od razloga zbog kojih je Iran uspio da zadrži vojnu otpornost i odupre se pritisku da pregovara.

Retklifovo putovanje u Moskvu bilo je značajno i zbog njegove reputacije osobe sa izrazito čvrstim stavom prema Rusiji. Hauard je ukazao na Retklifovo ranije zalaganje za zadržavanje savjetnika CIA u Ukrajini radi pomoći u obavještajnom radu i određivanju ciljeva, čak i dok je Pentagon nastojao da smanji svoje savjetničko prisustvo tamo.

To, prema Hauardovim riječima, ukazuje na to da Retklif ima posebno snažan pristup Trampu.

„On ima predsjednikovu pažnju”, rekao je Hauard.

Moskva je, u međuvremenu, optužila Sjedinjene Države da pružaju snažnu podršku ukrajinskim napadima na Rusiju.

Bez pružanja dokaza, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je ranije ovog mjeseca da je Rusija Stejt departmentu poslala pitanja „u vezi sa obavještajnim podacima i činjenicom da su SAD daleko dublje uključene u organizovanje i izvođenje napada duboko na teritoriji Rusije”.

Amerikanci iza rešetaka

Neki posmatrači spekulisali su da bi sudbina Amerikanaca koji su zatvoreni ili pritvoreni u Rusiji mogla biti dio svrhe posjete.

CIA je imala važnu ulogu u prethodnim naporima da se izdejstvuje oslobađanje i povratak zatvorenih Amerikanaca, uključujući razmjenu 2024. godine kojom su oslobođeni novinar „Volstrit džornala” Evan Gerškovič, novinarka Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševa i bivši američki marinac Pol Vilan.

Retklif je takođe imao ulogu u pregovorima koji su doveli do oslobađanja Ksenije Kareline, državljanke Rusije i SAD koja je više od godinu dana bila zatvorena u Rusiji nakon što su je ruske vlasti optužile da podržava Ukrajinu.

„Postoji ozbiljna odgovornost svakog zvaničnika američke vlade koji razgovara sa bilo kojom zemljom koja neopravdano drži američkog državljanina, da u svakoj mogućoj prilici pokrene to pitanje”, rekao je Bouman.

Jedno od pitanja na koje nema odgovora jeste da li Retklifovo putovanje predstavlja eskalaciju tenzija, otvaranje diplomatskog prostora ili obavještajni kanal koji se koristi za određenu transakciju.

Vašington insistira na okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, ali Putin, iako djeluje zainteresovano da zadrži SAD uključenim u diplomatske napore, odbija pozive SAD i Kijeva da pregovori počnu uz zamrzavanje linije fronta na postojećim položajima. Umjesto toga, insistira da Ukrajina preda teritoriju koju ruske snage nisu uspjele da zauzmu na bojnom polju.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.