Odalović: Više od 300 žrtava „Oluje“ čeka na identifikaciju

Tanjug
Odalović: Više od 300 žrtava „Oluje“ čeka na identifikaciju

BEOGRAD - Više od 70 odsto žrtava vojne akcije „Oluja“, koje su identifikovane činili su stariji koje je bilo najteže ubijediti da napuste svoja ognjišta, poručio je danas predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović, koji je na 27. godišnjicu od te oružane akcije, upozorio da čak 300 ekshumiranih tijela čeka na identifikaciju.

On je na konferenciji koju je u Beogradu organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“, rekao da se ne smije prestati s obilježavanjem sjećanja na takve zločine jer „ako mi ne budemo pricali o tome niko neće“.

Odalović je rekao da se u nekoliko centara u zadnja dva mjeseca vodi kampanja negiranja zločina nad Srbima, te da se čak i Jasenovac dovodi u pitanje.

-Hrvati za „Oluju“ imaju svoj sud i politiku koju vode. Imali smo 1.050 identifikovanih grobnih mesta, 750 posmrtnih ostataka, više od 300 ekshumiranih tela čeka na identifikaciju. Hrvatskoj ne odgovara da se pominje ni „Bljesak“, „Oluja“ i ostali zločini - rekao je Odalović.

On je naveo da se „Oluja“ desila kada je NATO imao dvije zone odgovornosti na prostoru koji je bukvalno spaljen, a da je na prostoru KiM NATO imao pet zona odgovornosti kada se desio pogrom.

-Oni nisu spremni da se suoče sa svojim zločinima i prikrivanjem svojih zločina žele da grade neku novu istoriju. U ovom trenutku kada imamo ozbiljne opstrukcije o svim pitanjima u saradnji sa Hrvatskom, to se isto dešava i po pitanju nestalih, a poslednji sastanak bio je u Beogradu na našu inicijativu u oktobru 2020 - naveo je Odalović.

Dodao je da nakon toga nije bilo nikakvih inicijativa od strane Hrvatske, koja, kaže, ne preduzima nikakve aktivnosti po pitanju nestalih.

-U Zagrebu, Rijeci i Osijeku nalaze se 954 tela koja nisu identifikovana, više od 600 lica srpske nacionalnosti su žrtve, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Samo tražimo da nam date tela da ih dostojno sahranimo - istakao je Odalović i naveo da je pokazana apsolutna opredijeljenost srpske strane da se rasvetli sudbina stradalih.

Odalović je poručio da je Srbija identifikovala više od 300 tijela koje je vratila porodicama, te da je pronašla ukupno 3/4 nestalih.

-Hrvatska donošenjem raznih zakona sve čini da ne nastavimo da sarađujemo i prihvatimo i ostale uslove. Nije to slučajno, čim se bude formirala nova Vlada Srbije, nadam se da ćemo imati i novi Zakon i pričati o novim rešenjima, jer je važno da porodice i žrtve tretiramo na isti način - istakao je Odalović.

Predsjednica Udruženja porodica „Suza“ Dragana ukić rekla je da se nakon 27 godina od progona Srba u Hrvatskoj, „ne možemo pohvaliti pomakom u procesu ekshumacije i ostvarivanja drugih prava krajiških Srba“.

-Sam proces je u zastoju i podaci su poražavajući. Proces identifikacije je od početka bio usporen, jer se to u Hrvatskoj politizuje, ne preostaje nam ništa drugo osim nadanja, ali potrebna nam je institucionalna podrška - navela je ukić.

Nada Bodiroga, čiji su roditelji spaljeni u Oluji, rekla je da su oni stradali samo zato što su bili Srbi.

-Bili su prinuđeni da napuste kuću, ali su nastradali na kućnom pragu, zapalili su i kuću i njih. Još uvek se traga za posmrtnim ostacima - poručila je Bodiroga i dodala da je u celom procesu bila usamljena i suočena sa, kako kaže, često neprijateljskim pogledima nadležnih institucija Hrvatske.

Ona je istakla da je Hrvatska dužna da otkrije zločince i dovede ih pred lice pravde.

Doktor vojnih nauka i pukovnik u penziji Kosta Novaković rekao je da su gubici Srpske Krajine višestruki.

-U Hrvatskoj se vrši revizija na štetu Srba, ustaljena je praksa da su Srbi i Srbija za sve krivi, što nije dobro. Ne moramo zagovarati nikakvo bratstvo, ali Srbi i Hrvati treba da žive u toleranciji i kompromis je neophodan - poručio je Novaković.

U hrvatskoj akciji „Oluja“ 1995. godine ubijeno je i nestalo više od 1.700 Srba, a protjerano više od 250.000.


 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana