Srpska traži kraj Inckovog zakona: 55.000 prijava zbog pozdrava Mladiću

BANjALUKA - Verbalni napadi i izlivi mržnje iz FBiH prema Republici Srpskoj i svemu što nosi srpski predznak kao i oko 55.000 krivičnih prijava podnesenih zbog objava građana koji su nakon smrti generala Ratka Mladića uputili posljednji pozdrav, ponovo su u fokus stavili pitanje nametnutih odredaba Krivičnog zakona BiH.

Iz Srpske sve glasnije stižu zahtjevi da se te odredbe preispitaju i ukinu, a njihovo ukidanje moglo bi postati i jedan od uslova za nastavak saradnje predstavnika Srpske na nivou zajedničkih institucija BiH.

Famozni član 145a Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Valentin Incko posljednjeg dana mandata u fotelji visokog predstavnika u BiH, a kojim su precizirane i zatvorske kazne za "negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine", je u fokusu republičkih institucija  od prvog dana.

Incko je, naime, polovinom 2021, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima su propisane i zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina za javno negiranje, opravdavanje, grubo umanjivanje ili veličanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih ili domaćih sudova.

Problem

Srpska se od prvog dana usprotivila toj odluci, ali Tužilaštvo i Sud BiH postupaju po tim odredbama. Tako da su već pojedinci srpske nacionalnosti presuđeni zbog isticanja slika i čestitanja rođendana Ratku Mladiću, a u toku je i proces protiv načelnika Vlasenice Miroslava Kraljevića zbog izjave da su Karadžić i Mladić slavna imena koja treba pominjati.

Ti procesi bili su okidač i za naučni skup pod nazivom "Krivični progon kao instrument revizije istorije - ugrožavanje slobode mišljenja i govora presudama Suda BiH" koji je krajem aprila održan u Banjaluci.

Na to je juče podsjetio ministar pravde Republike Srpske Goran Selak. On je, povodom informacije o 55.000 krivičnih prijava protiv Srba u vezi sa objavama o generalu Mladiću, rekao da je teško toliki broj procesuirati, ali da je Srpska već preduzela određene korake.

- Podnijeti 55.000 prijava, a znate da se ne može realizovati, jednostavno je obesmišljavanje krivičnog djela te vrste. To je verbalni delikt, ali to najbolje opisuje u kakvom stanju se nalazi BiH - rekao je Selak u Banjaluci.

On je dodao i da to pokazuju apsurdnost odredbe Krivičnog zakona BiH koju je nametnuo Incko, naglašavajući da je Srpska preduzela određene korake kako bi se analizirala primjena ovih odredbi i način na koji pravosudne institucije postupaju u predmetima koji se na njih odnose.

Selak je naveo da je o ovom pitanju razgovarano i sa Boračkom organizacijom Republike Srpske i Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite, te da je razmatrana inicijativa za sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine.

Selak je juče otišao i korak dalje, navodeći da bi predstavnici vlasti i opozicije iz Srpske trebalo zajednički da djeluju u institucijama BiH da bi se otvorilo pitanje svih zakonskih odredaba koje su nametnuli visoki predstavnici, a ne mogu se primijeniti.

- Treba da tražimo da ne idemo dalje u sastav novog Savjeta ministara dok se taj Krivični zakon ne stavi pred poslanike i da sve odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik, a nisu primjenjive, stavimo van snage - poručio je Selak.

Širi problem

On je naglasio da se pitanje ne odnosi samo na jednu odredbu Krivičnog zakona, već na širi problem nametnutih odluka visokog predstavnika.

- Nije riječ samo o toj odredbi. Potrebno je da se sve odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje nisu primjenjive, stave van snage. Ovdje moramo sjesti svi zajedno - naglasio je Selak.

Sa poslanicima iz Srpske u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je nedavno, po prvi put, zauzela stav da visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone i mijenjaju Ustav, juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Krivični zakon BiH je izmijenio i njemački diplomata Kristijan Šmit koji je, nakon Incka, sjeo u fotelju visokog predstavnika, ali nikada nije za to imao podršku iz Srpske. On je upotrebom "bonskih ovlašćenja" nametnuo krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika za šta je osuđen Milorad Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske.

Čelnici OHR-a su, kako je navedeno iz Srpske u danima oko sjednice, mahom primjenom sile, donijeli 913 odluka kojima su rušili Dejtonski sporazum i Ustav BiH, stvarajući paralelni, antidejtonski sistem u BiH

Na takvo postupanje u nekoliko navrata upozoreno zvaničnim aktima NSRS u vidu zaključaka, deklaracija i rezolucija. Jedna od posljednjih usvojena je u maju nedugo nakon što je Šmit, pod pritiskom SAD-a, podnio ostavku. U toj Deklaraciji o zatvaranju OHR-a je, između ostalog, naglašeno da Srpska zahtijeva od svih ugovornica da hitno otklone sve posljedice pravno ništavnih akata nastalih iz upotrebe "bonskih ovlašćenja".

Mržnja za liječenje

Pravnik Ognjen Tadić juče je izjavio da govor mržnje političkog Sarajeva i njihovih poklonika prema Srpskoj, srpskom narodu ili Banjaluci već više decenija nije nikakva novost, nego samo mijenja intenzitet, te istakao da tu svojevrsnu bolest moraju liječiti stranci, vjerski lideri muslimana i politički lideri Bošnjaka.

- To je konstanta na koju smo, izgleda, navikli, pa nas samo povremeno probudi pojačani intenzitet, kao što je to slučaj posljednjih dana - izjavio je Tadić Srni, dodajući da se Srpska i srpski narod moraju suočiti s tim da političko Sarajevo nikad nije prihvatilo Dejtonski mirovni sporazum i da mrzi sve što ima veze s njim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.