Povratak na fabrička podešavanja: Tri legitimna člana Predsjedništva BiH posljednja šansa za dejtonsku BiH

SARAJEVO - BiH, kao državna zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, ni nakon tri decenije postojanja ne stoji na čvrstim temeljima zbog niskih udaraca, kako na unutrašnjem planu tako i na međunarodnoj sceni, sa raspirujućom željom za punom dominacijom i uvijek, pod ovim dijelom neba, opasnim manirom preglasavanja.

Te politike su oživljavale nebrojeno puta u Predsjedništvu BiH, posebno kroz takozvani princip "dva naprema jedan" u sazivima u kojima su na dvije, od tri ukupno fotelje na toj sarajevskoj adresi, bili političari izabrani većinskim bošnjačkim glasovima. 

Fenomen ili slučaj "Komšić", kako je nazivan u sva četiri mandata kada je Željko Komšić sjedio u fotelji rezervisanoj po Ustavu za hrvatskog člana, uz stalna samostalna "iskakanja" bošnjačkih kadrova i preglasavanje člana iz Srpske s njihove strane, pretvorila su Predsjedništvo u arenu za dizanje tenzija i izvor nestabilnosti cijele zemlje. 

To bi, prema mišljenju značajnog dijela javnosti, moglo da se promijeni u dolazećem sazivu, u kojem prvi put nisu samo dvije žene, nego i legitimni članovi iz sva tri konstitutivna naroda u BiH. 

Pobjednici i gubitnici 

Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana - jednog Bošnjaka, jednog Hrvata, koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. 
Prvi saziv imenovan je 1996, na mandat od dvije godine, dok su predstavnici naroda, od narednih saziva, birani na mandat u trajanju od četiri godine. Pravila nalažu da članovi mogu biti birani na jedan uzastopni mandat, a nakon toga moraju, ako želi novi mandat, prvo sačekati četiri godine prije kandidature za jednu od tri pozicije. 

Predsjedništvo BiH je, naime, nadležno za vođenje spoljne politike kao i za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrane sa teritorije Federacije. Uz to u opisu posla im je predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama gdje bi trebalo da nastupaju sa usaglašenim stavom. 

Međutim, to nije uvijek bilo tako i upravo je to koštalo BiH i stabilnosti na unutrašnjem planu i dobrog glasa u međunarodnim krugovima. Članovi Predsjedništva iz Srpske su, naime, u mandatima ukazivali na potrebu da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, ustavne nadležnosti u BiH, odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem po principu "dva naprema jedan" i da se, prije svega, u UN govori u ime tri naroda, a ne probosanskim jezikom čiji su kadrovi nastojali da diplomatiju drže pod svojom šapom.
Najveći trn u oku partija okupljenih oko HDZ-a godinama je Komšić, lider Demokratske fronte, koji je ove godine u izbornu trku za hrvatskog člana gurnuo savjetnika Slavena Kovačevića, ali on nije uspio da ponovi šefov uspjeh. 

Pobjedu je odnijela Darijana Filipović, kadar HDZ-a, Željka Cvijanović iz SNSD-a se izborila za još jedan mandat, kao i Denis Bećirović iz SDP-a BiH.

Famoznih 2:1

Filipovićeva je u prvim izjavama nakon objave preliminarnih rezultata naglasila da ta pobjeda ima poseban politički značaj, jer su Hrvati, nakon osam godina "uzurpiranja pozicije od strane zvaničnika kojeg su većinski izabrali Bošnjaci" ponovno dobili legitimnog predstavnika u tijelu koje predstavlja kolektivnog šefa države.

- Važno mi je da ovo ne ostane samo hrvatska pobjeda, nego da, budući da smo ovaj put eliminisali taj glavni izvor nestabilnosti i nepovjerenja oko preglasavanja, pokažemo da ovim načinom dobija i BiH - istakla je ona.

Dodala je da, iako ne očekuje slaganje o svim pitanjima, državni vrh ne smije služiti za politička nadmudrivanja.

- Slušala sam i u ovoj kampanji i poslije kampanje te priče oko 2:1, 1:2 i ko će koga preglasavati. Želja mi je da naš mandat promijeni percepciju o Predsjedništvu kao instituciji koja je izvor sukoba i neslaganja u ogledan primjer kako BiH može funkcionisati - naglasila je Filipovićeva, koja će, kako je potvrdila, nakon preuzimanja mandata otvoriti kancelariju člana Predsjedništva BiH u Mostaru. 

Njenu pobjedu, među prvima, komentarisao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, ističući da predstavlja "izuzetan iskorak u političkom životu BiH". 

Prema njegovim riječima, njenim izborom se obezbjeđuje učešće istinski legitimnog predstavnika Hrvata u tročlanom Predsjedništvu, uz opasku da je izbor Darijane Filipović nužan i prijeko potreban povratak temeljnim načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon više izbornih ciklusa u kojima je hrvatski predstavnik, aludirajući na Željka Komšića, izabran mimo političke volje hrvatskog naroda u BiH.
Na, kako je rekao, zanimljive poruke još sa predizbornih skupova Filipovićeve, među kojima i onu da treba zaboraviti famoznih "dva naprema jedan" te da odluke u Predsjedništvu BiH budu proizvod konsenzusa, podsjeća za "Glas" i politički analitičar Filip Matić. 

- To je ono nešto što Bošnjaci uporno zanemaruju i pokušavaju da promijene, a to je i suština, odnosno sistem BiH. Kada se kaže dejtonska BiH, tu se prije svega misli na konstitutivnost, a po tome nismo jedini u svijetu. Belgija je primjer toga i tu se odluke moraju donositi uz poštovanje konstituenata. Vidjećemo da li će zaista u praksi, pod tim naporima Filipovićeve, doći do takvog vida saradnje - ocijenio je Matić. 

S druge strane smatra da od Filipovićeve i Cvijanovićeve malo zavisi da li ćemo gledati Predsjedništvo BiH kao instituciju koja radi svoj posao na pravi način. 

- Većina zavisi od Denisa Bećirovića koji se, ako pogledamo mandat koji je na isteku, nije dobro pokazao. I te kako je bio spreman za preglasavanje, on je govorio o famoznih "dva naprema jedan", odnosno da je narušavanje prava konstitutivnih naroda zapravo u interesu BiH, a kada čujete od Bećirovića i njemu sličnih da je nešto u interesu BiH, znamo da tu misle na interese Bošnjaka. Sve u svemu, budući saziv je toliko interesantan jer je ponovo u fotelji hrvatski predstavnik u vrijeme kad je saradnja srpskih i hrvatskih stranaka može se reći istorijska. To "dva-jedan" ne treba da postoji i ovo je šansa i za Bećirovića da prvi put u životu bude pravi političar - kazao je Matić. 

Kraj "krnjeg saziva" 

Jedna od najčešćih konstatacija, posebno nakon opštih izbora u BiH, jeste da je dolazeći saziv taj koji treba da stavi tačku na goruća pitanja o kojima nema saglasnosti te okrene zemlju ka putu budućnosti bez preglasavanja, nametanja i stalnog buđenja kriza na temama starim i po nekoliko decenija. 
Da je to misija saziva u sastavu Cvijanović-Filipović-Bećirović vjeruje Danijel Vidović, politički analitičar iz Mostara. 

- Velika većina ljudi iz sva tri konstitutivna naroda očekuje upravo takav pristup - da ostavimo sukobe iza sebe i zaboravimo princip "dva naprema jedan". I Filipovićeva je rekla da neće o svemu biti konsenzusa, ali da se treba fokusirati na ono za šta postoji takva podloga - istakao je on u izjavi za "Glas"". 

U startu je ukazao na to da će budući saziv Predsjedništva biti u potpunosti legitiman, jer će nakon dva mandata "krnjeg Predsjedništva" sa Komšićem te dva bošnjačka člana, u naredne četiri godine u foteljama biti legitimni predstavnici naroda. 

- Sama ta činjenica je doprinijela relaksaciji političkih odnosa u BiH i vjerujem da je to dobar temelj za dogovor političkih lidera o otvorenim pitanjima. Ne očekujem povratak na osnovne postavke iz Dejtona, ali ni dalju centralizaciju države ni intervencionizam međunarodnih predstavnika kakav smo imali. Očekujem, uz pozitivnu medijaciju stranaca, prije svega američke administracije, postizanje dogovora o dugoročnoj stabilnosti i demokratskoj funkcionalnosti BiH. To uključuje izmjenu izbornog zakonodavstva i možda ograničenu izmjenu Ustava - izjavio je on za "Glas". 

Da se stvari mijenjaju smatra i član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski. 

- Sada se glasanja "dva naprema jedan" plaše i izražavaju bojazan isti oni akteri koji su podržavali taj princip u aktuelnom sazivu - naglasio je, uz opasku da u radu dolazećeg saziva očekuje dosta relaksiraniju situaciju. 

- Prije svega u Predsjedništvu će biti legitimni predstavnici, odnosno imamo princip "jedan, jedan, jedan", što je u suštini "tri – nula" za BiH - rekao je Sitarski za "Glas".

Govoreći o tome dokle mogu da "dobace" budući članovi i sama institucija, naveo je da Filipovićeva i HDZ imaju mnogo bolje međunarodne, a posebno evropske kontakte, nego i SNSD i SDP BiH. 

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra smatra da lošem scenariju ne treba davati unaprijed mogućnost. 

- Moramo zadržati određenu notu optimizma, ali i biti svjesni činjenice da je ovo jedna nova situacija. Dodik i Čović su šefovi igre, a članovi Predsjedništva BiH samo poluge njihove volje. Mogućnosti individualnog rada zavisiće od toga koliko i od međunarodnih okolnosti. Postoji, s treće strane, i mogućnost da se pakt Dodik - Čović prekine. Sve mogućnosti su otvorene, ali na prvo mjesto stavljam mogućnost korelacije između sva tri člana i treba da vjerujemo da će se ponašati u okviru postojećih ustavnih mogućnosti i rješenja - istakao je on za "Glas". 

Novi saziv Predsjedništva u kojem će biti, prvi put, zajedno kadrovi iz SNSD-a i HDZ-a, uz Bećirovića trebalo bi da bude prvi konstituisan nakon potvrđivanja izbornih rezultata, a prve izjave, po riječima analitičara, pokazaće pravac te institucije u naredne četiri godine. 

Svi sazivi Predsjedništva BiH: 

1996. 
Momčilo Krajišnik
Alija Izetbegović
Krešimir Zubak

1998. 
Živko Radišić 
Alija Izetbegović 
* nakon povlačenja 
zamijenio ga Halid 
Genjac, a potom 
izabran Beriz Belkić 
Ante Jelavić
* smijenjen odlukom 
visokog predstavnika, 
izabran Jozo Križanović 
2002. 
Mirko Šarović 
* nakon podnošenja 
ostavke zamijenio 
ga Borislav Paravac
Dragan Čović 
* nakon što ga je 
smijenio visoki 
predstavnik, 
izabran Ivo Miro Jović 
Sulejman Tihić 

2006. 
Nebojša Radmanović
Željko Komšić
Haris Silajdžić

2010.
Nebojša Radmanović
Željko Komšić
Bakir Izetbegović

2014. 
Mladen Ivanić 
Dragan Čović
Bakir Izetbegović

2018. 
Milorad Dodik
Željko Komšić
Šefik Džaferović

2022. 
Željka Cvijanović
Željko Komšić
Denis Bećirović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.