Neprecizne izjave svjedoka Tužilaštva u slučaju Sedić
Sarajevo - Na suđenju bivšem komandantu Prve višegradske brigade takozvane Armije BiH /ABiH/ Ahmetu Sejdiću za nečovječno postupanje prema srpskim civilima na području opština Rudo, Višegrad i Goražde, svjedok Tužilaštva BiH Hamed Rišljanin rekao je da nije imao informaciju da stanovništvo sela Bučje u opštini Goražde predstavlja bezbjednosnu opasnost.
Prema optužnici, Sejdić je zločin počinio u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine i na teret mu je stavljeno da nije spriječio ili kaznio podređena lica u nanošenju ozljeda i drugih patnji civilima i ratnim zarobljenicima, kao i u pljačkanju imovine.
Rišljanin, koji je početkom rata bio komandant Teritorijalne odbrane /TO/ Goražde, rekao je da je prisustvovao sastancima Kriznog štaba, koji je 5. i 6. jula 1992. godine donio odluku o razoružavanju civila Bučja.
Na pitanje Tužilaštva da li je imao informaciju da civili Bučja predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, odgovorio je negativno, naglasivši da se i ne sjeća da je bio napad iz pravca Bučja.
Nakon što mu je predočen iskaz iz oktobra prošle godine, svjedok je potvrdio da zna da su privođeni civili u Ministarstvo unutrašnjih poslova, te da su njegove riječi izrečene na sjednici Kriznog štaba da "250 četnika iz Čajniča ide prema Goraždu".
Ove navode svjedok je potvrdio nakon što mu je odbrana predočila zapisnik sa sjednice.
"Nema sumnje, to su moje riječi", rekao je svjedok, dodavši da ne spori da je neko na sjednici govorio i da selo Bučje niko nije uspio razoružati i da "drže zmiju u njedrima".
Na tvrdnje odbrane da za odbrambene snage predstavlja opasnost ako se kod stanovništva nalazi oružje, svjedok je rekao da ne može potvrditi da je to stvarna opasnost.
Drugi svjedok Tužilaštva BiH Emir Frašto naveo je da je kao specijalista opšte medicine radio u Domu zdravlja u Goraždu, te je pregledao i srpske civile iz sela Bučje.
"Bilo je ljudi kojima je trebala medicinska pomoć", kaže svjedok, potvrdivši da je među tim stanovnicima sela Bučje bilo žena, djece i starijih osoba.
Prema njegovim riječima, to je bilo u julu ili augustu 1992. godine, tada je bilo ranjenih i pratilaca za koje misli da su većinom bili pripadnici policije.
"Rane nisu bile teške kod građana, mislim da je bilo stradalih i s jedne i s druge strane. Različito su reagovali. Svi su bili uplašeni. Niko nije bio dobar, patnje i za jedne i za druge. Inače, sredina paćenička za sve", rekao je Frašto.
On je potvrdio da je kroz Dom zdravlja, koji je kasnije preimenovan u Ratnu bolnicu, tokom rata prošlo više od 4.500 ranjenih osoba.
Nastavak suđenja zakazan je za 19. septembar.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
