Momčilo Krajišnik svjedoči uživo na suđenju Karadžiću

Vijeće je time prihvatilo zahtjev tužilaštva da Krajišnik svjedoči uživo, a ne prema pravilu 92 ter, koje predviđa da se pisana izjava ili transkript sa svjedočenja u drugom predmetu pred Haškim tribunalom unosi u dokaze.

Pravilo predviđa da pretresno vijeće može da prihvati djelimično ili u cjelini svjedočenje u obliku pisane izjave ili transkripta pod uslovima da svjedok bude prisutan u sudnici, da je na raspolaganju za unakrsno i eventualno ispitivanje sudija, kao i da potvrdi da pisana izjava ili transkript tačno odražava ono što je rekao u izjavi.

Vijeće je svoju odluku obrazložilo položajem koji je svjedok imao u periodu relevantnom za optužnicu, prirodom očekivanog svjedočenja, uključujući njegov potencijali značaj za predmet, kao i količinom materijala koji se predaje u dokaze.

Tužilaštvo je ukazalo da je za Krajišnika ranije utvrđeno da je “svjedok niskog kredibiliteta” i da to “ide u prilog zahtjevu da bude pozvan da svjedoči uživo”.

Navedeno je da su drugi svjedoci rekli da su političkim vođstvom u Republici Srpskoj dominirali Karadžić i Krajišnik, a sudsko vijeće koje je sudilo Krajišniku utvrdilo je da su oni bili najbliži saradnici.

- U svom odgovoru, Karadžić je naveo da daje prednost svjedočenjima žviva voćež, ali da se u ovom slučaju protivi, osim ako mu vijeće ne odobri više vremena za dokazni postupak - rekao je predsjedavajući sudija O-Gon Kvon.

U donošenju odluke, vijeće je uzelo u obzir da se Krajišnik poziva radi pobijanja navoda u vezi sa udruženim zločinačkim poduhvatom, što se odnosi na suštinu krivične odgovornosti Karadžića.

Datum Krajišnikov svjedočenja nije naveden u podnescima, niti je sudija Kvon to pominjao kada je jutros saopštio odluku vijeća.

U skladu sa odlukom predsjednika Haškog tribunala Teodora Merona, koja je objavljenja početkom jula, Krajišnik će 1. septemrba biti oslobođen iz zatvora u Velikoj Britaniji, gdje služi kaznu od 20 godina zatvora zbog protjerivanja muslimana i Hrvata tokom rata u BiH.

Krajišnik je tražio da bude prevremeno oslobođen nakon što odsluži dvije trećine kazne, koja ističe 3. avgusta.

Prije sukoba u BiH Krajišnik je bio predsjednik Skupštine BiH, a do 1991. do 1996. predsjednik Skupštine Republike Srpske, kao i član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke.

Sudija Kvon je saopštio da “zbog internih problema” suđenje Karadžiću poslije tronedjeljne ljetnje pauze neće biti nastavljeno 27. već 28. avgusta.

Ljetnja sudska pauza počinje u Tribunalu iduće sedmice, ali će se tada nastaviti glavni pretres u predmetu Karadžić.

U dokaze odbrane potrebno uvesti Krstićev iskaz sa vlastitog suđenja

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je da se u dokaze odbrane uvrsti transkript svjedočenja bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske generala Radislava Krstića sa njegovog suđenja 2000. godine, objavljeno je danas u Haškom tribunalu.

Zahtjev je podnesen nakon što je pretresno vijeće ranije ovog mjeseca utvrdilo da general Krstić pati od posttraumatskog stresnog poremećaja PTSP i to prihvatilo kao “razumno opravdanje” da se ne pojavi kao svjedok u dokaznom postupku Karadžićeve odbrane.

Krstić je 18. jula oslobođen optužbe za nepoštovanje suda u postupku koji je pokrenut jer nije htio da svjedoči na suđenju Karadžiću, iako je za to bio izdat obavezujući nalog.

Karadžić traži da se transkript uvede u dokaze u skladu sa pravilom 92kvater iz Pravilika o postupku i dokazima Haškog tribunala, koje se odnosi na osobe koje nisu dostupne sudu.

U podnesku Karadžića se navodi da je pretresno vijeće utvrdilo da general Krstić nije dostupan zbog PTSP-a i da su sudije u drugim predmetima, na zahtjev tužilaštva, već donosile odluke da svjedoci sa tim poremećajem nisu bili dostupni sudu.

- Iskaz koji je Krstić dao je pouzdan, jer je dat pod zakletvom, u skladu sa procedurom i uz mogućnost unakrsnog ispitivanja - obrazložio je Karadžić.

On je istakao da Krstićevo svjedočenje sadrži informacije koje su važne i imaju dokaznu vrijednost za odbranu.

- General Krstić je svjedočio da nije znao za pogubljenja zarobljenika iz Srebrenice. To je važno radi pobijanja tvrdnje da je Karadžić sa Krstićem planirao ubistva i da ga je general o tome informisao - navodi se u podnesku.

General Krstić je u aprilu 2004. pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici u julu 1995. godine.

Na odsluženje kazne upućen je u Veliku Britaniju, ali je odatle vraćen u Pritvorsku jedinicu UN u Ševeningenu, nakon što su ga napali muslimanski zatvorenici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.