Manjak kukuruza ostavlja farme praznima
Banjaluka - Prve količine kukuruza koje su ovih dana sišle sa njiva u Republici Srpskoj potvrdile su strahovanja ratara da ove žitarice neće biti ni za osnovne potrebe u stočarstvu, zbog čega će mnoge farme ubrzo ostati prazne.
Dok je lani na mnogim parcelama prinos kukuruza bio iznad višegodišnjeg prosjeka od oko osam tona, ove godine suša i visoke temperature uništili su veći dio roda, a i ono što je ostalo veoma je lošeg kvaliteta.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je već na početku berbe jasno da su prinosi umanjeni za oko 50 odsto.
- Jedva da imamo četiri tone po hektaru. Poljoprivrednici su nemoćni pred vremenskim neprilikama i to se pokazalo i ove godine - kazao je Marinković i podsjetio da je i prije dvije godine suša obrala kukuruz.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da zbog nedostatka stočne hrane mnogi farmeri stavljaju katanac na farme.
- Prinosi kukuruza su umanjeni u nekim krajevima i do 70 odsto, što će sigurno uticati na njegovo poskupljenje. Cijena se trenutno kreće oko 400 maraka po toni, a u narednom periodu mogla bi dostići i 600 KM - rekao je Usorac.
Dobrim prinosima i kvalitetom kukuruza ne mogu se pohvaliti ni semberski ratari, a više od polovine obradivog zemljišta u ovoj regiji zasijano je kukuruzom.
- Dobro je da je išta i ostalo na njivama kolike su temperature bile. Uslove da navodnjavamo njive nemamo, tako da smo prepušteni na milost i nemilost prirodi. I ovo što je ostalo kukuruza lošeg je kvaliteta - kazao je poljoprivrednik iz Semberije Ljubo Maletić i dodao da će berba kukuruza na semberskim poljima biti završena za desetak dana.
Kukuruz se sije na oko 42 odsto površina u Srpskoj, a pod ovom žitaricom najviše je sjetvenih površina u Semberiji, Posavini i Lijevče polju.
Jesenja sjetva
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da će interes ratara za sjetvu ozimih kultura ove godine sigurno biti veći, kako bi već u proljeće imali neophodne komponente za stočnu hranu.
- Ječam, pšenica i druge ozime kulture dospijevaju već u kasno proljeće i mnogo je sigurnije povećati sjetvene površine pod ovim kulturama, s obzirom na klimatske promjene u našim krajevima - rekao je Marinković i dodao da je optimalan rok za jesenju sjetvu polovina oktobra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
