Crveno jaje simbol Vaskrsa

Ovaj praznik se proslavlja u nedjelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevice, te je on zbog toga pokretni praznik.

Bojenje jaja i njihovo darivanje je običaj vezan za ovaj praznik u cijelom hrišćanskom svijetu. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a crveno vaskršnje jaje znači radost i za one koji ga daruju i za one koji ga primaju.

Vaskršnje slavlje obuhvata odlazak u crkvu, a po povratku ukućani se pozdravljaju vaskršnjim pozdravom "Hristos vaskrse" i ljube se, te slijedi molitva i priprema za svečanu trpezu.

Velika nedjelja

Ova nedjelja, koja prethodi Vaskrsu, se zove još i Strasna sedmica u kojoj se slavi uspomena na izdaju, hvatanje tj. hapšenje i stradanje Gospoda Isusa Hrista. Ove sedmice se u pravoslavnim hramovima vrše posebna bogosluženja.

Najvažniji praznici tokom te sedmice su Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki četvrtak se služi liturgija svetog Vasilija Velikog i tog dana je Isus ustanovio svetu tajnu pričešća.

Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u hramovima se iznosi plaštanica - platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, Hristov grob, pored oltara.

Ove sedmice crkva zapovijeda najstroži post, bez ribe i ulja, a na Veliki petak poželjno je da se ništa ne jede do iznošenja plaštanice.

Farbanje jaja

Vrijedne domaćice po ustaljenoj tradiciji jaja farbaju na Veliki petak, jer se na taj dan ne radi ništa drugo. Prije farbanja jaja domaćica se prekrsti i pomoli Bogu, a zatim u posudu sa vodom u kojoj će kuvati i farbati jaja dodaje malo vodice koja je osvećena tokom vaskršnjeg posta. Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i naziva se čuvarkuća.

Prije farbanja jaja se mogu šarati. Npr. na jaje se perom za pisanje nanosi rastopljeni vosak. Pero se prvo zagrije na plamenu svijeće i vruće se umače u vosak, a potom se po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, nakon kuvanja jaja u vodi sa bojom on se ukloni, a ostanu bijele figurice ili slova.

Domaćice u raznim krajevima imaju različite metode, pa jedne beru trave i cvjetiće koje stave na nekuvano jaje i vežu sve to najlon čarapom, a nakon farbanja na jajetu ostane motiv trave ili cvijeta. Još se koriste vreće od krompira koje ostavljaju fine šare ili ljuska crvenog luka.

U novije vrijeme na jaja se lijepe specijalne naljepnice od papira ili plastike ili se koriste razne kupljene boje koje se mogu nanositi na već kuvana jaja.

Vaskršnje slavlje i tucanje jajima

Kada osvane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i najavljuju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe narod se međusobno pozdravlja riječima "Hristos vaskrse!" i "Vaistinu vaskrse!".

Kad dođu iz crkve kući, svi ukućani se međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube se. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i taj kadi cijelu kuću. Poslije zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Običaj je da na stolu, osim raznih đakonija, stoji ukrašena činija sa ofabranim jajima. Domaćin prvi uzima jaje, a za njim i ostali ukućani, nastaje veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Ovaj običaj predstavlja najveću radost za djecu. Prilikom tucanja jajima izgovara se vaskršnji pozdrav, a ako toga dana u kuću dođe gost, prvo se daruje farbanim jajetom, pa se poslužuje ostalim ponudama.

Romski običaji

Kod Roma pravoslavaca u našim krajevima osim farbanja jaja zastupljen je i običaj dijeljenja hrane i pominjanja mrtvih. Dio njihove tradicije je i zakopavanje vaskršnjeg jajeta u grob preminule bliske osobe. Romi vjeruju da će mrtvi vaskrsnuti kroz Hristovo vaskrsnuće. U jednom od romskih mitova o nastanku svijeta pominje se prajaje koje se nekad davno pocijepalo na dva dijela, od čega su nastali nebo i zemlja. Ono je osnov i izvor života, a naročito je drago mrtvima, jer im donosi ono što nemaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.