Orlovi jurišaju na medalju pred svojim navijačima

Priredio: Milan Zubović
Orlovi jurišaju na medalju pred svojim navijačima

BEOGRAD - Od 15. do 29. januara Srbija će po prvi put biti domaćin Evropskog prvenstva u rukometu.


Biće to velika prilika za "orlove" da naprave dobar rezultat i prekinu post na velikim takmičenjima koji traje od 2001. godine kada je na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj osvojena posljednja medalja koja je bila bronzanog sjaja. Prvo i jedino odličje na šampionatu Starog kontinenta osvojeno je 1996. godine u Španiji kada je reprezentacija tadašnje SR Jugoslavije zauzela treće mjesto. Iako je poslije toga Srbija i Crna Gora pa Srbija uvijek imala respektabilan tim sa mnoštvom vrhunskih igrača nije uspijevala da napravi značajniji rezultat, mada je rukomet i dalje veoma popularan i spada u trofejne sportove, kao što su košarka ili odbojka. Kao da je "fudbalski sindrom" zahvatio srpski rukomet, jer reprezentacija iz godine u godinu bilježi loše rezultate, iako većina igrača nastupa u najjačim evropskim klubovima. Posljednji kontinentalni šampionat u Austriji "orlovi" su završili neslavno, na 13. mjestu iako su očekivanja bila velika. Dvije godine ranije u Norveškoj Srbija nije uspjela ni da se kvalifikuje. Srpski rukometaši vjeruju da je konačno došlo vrijeme za dobar rezultat, a optimista je i selektor Vuković, koji smatra da se igra reprezentacije promijenila u odnosu na ranije selekcije, posebno u napadu.

- Lopta ide mnogo brže, to je kvalitet koji ranije nismo imali. Potrebno je samo da igrači shvate da je uspeh moguće napraviti - rekao je Vuković.

Većina svjetskih kladionica nisu baš pesimističke raspoložene i vide Srbiju u završnici Evropskog prvenstva. Na EP učestvovaće 16 ekipa, Francuska je plasman obezbijedila kao branilac titule, Srbija kao domaćin, dok je preostalih 14 selekcija na završni turnir došlo kroz kvalifikacije. Pobjednik EP 2012. dobiće više od titule prvaka, jer u igri je direktan plasman na Olimpijske igre, a tri najbolje selekcije obezbijediće učešće na Svjetskom prvenstvu 2013. u Španiji. Sljedeće prvenstvo Evrope biće odigrano u Danskoj 2014. godine. Srbija je organizaciju ovog velikog sportskog događaja dobila 27. septembra 2008. kada je na kongresu Evropske rukometne federacije (EHF) u Beču trijumfovala u konkurenciji Francuske i Njemačke.

Francuska favorit

Na predstojećem desetom jubilarnom šampionatu Evrope stručnjaci vide rukometnu reprezentaciju Francuske kao apsolutnog favorita za osvajanje šampionske titule. Aktuelni olimpijski, evropski i dvostruki svjetski prvaci trenutno su apsolutni vladari evropskog i svjetskog rukometa i bilo bi pravo čudo da se 29. januara uveče ne nađu na vrhu pobjedničkog postolja. Dominacija Francuza počela je na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine i od tada ne znaju za drugu medalju osim za zlato. Na SP u Zagrebu 2009. bili su prvi, prošle godine u Švedskoj takođe, a zlatni niz upotpunili su osvajanjem Evropskog prvenstva 2010. godine u Austriji. Prva zvijezda tima je momak rođen u Nišu Nikola Karabatić, lucidni centralni bek od kojeg strahuju sve odbrane i bez dileme najbolji rukometaš na svijetu. Tu je i 36. godišnji Tijeri Omeje, jedan od najboljih svjetskih golmana, koji važne utakmice uvijek dočeka u top formi, a prosjek mu je 15 odbrana po meču. Osim njih tu su još Hrvati koji se nalaze u prvom krugu kandidata za osvajanje medalje. Ipak, to nije ekipa sa Petrom Metličićem, Mirzom Džombom, Blaženkom Lackovićem, Igorom Vorijem koja je bila dominantna jedno vrijeme. Prva zvijezda tima Ivano Balić je povrijeđen i pod velikim je upitnikom hoće li igrati ili ne, dok na klupi umjesto Line Červara sjedi Slavko Goluža. Ni reprezentacija Njemačke nije ono što je nekad bila. Ostali su Paskal Hens i Mihael Kraus, ali su daleko od vrha pa je smijenjen selektor Hajner Brand poslije 14 godina vođenja selekcije. Španci se smatraju jednim od favorita iako nisu briljirali na posljednja dva EP. Nade polažu u golmana Havijera Ombradosa, kao i Raula Entreriosa te Ikera Romera. Veliki hendikep za "furiju" predstavljaće izostanak golmana Arpada Šterbika koji zbog operacije srca neće igrati u Srbiji. Švedska je prošle godine igrala dobro na SP kojem je bila domaćin, ali je pitanje da li može to da ponovi ove godine kada ne bude "zaštićena" od strane sudija. Selektor "vikinga" legendarni je Štafan Olson koji dobro sklapa ekipu čije su prve zvijezde Kim Anderson, Johan Larholm te golman Johan Sjestrand. U uži krug favorita za osvajanje medalja svrstava se i Danska koja će oslabljena nastupiti u Srbiji. Za četu Urlika Vilbeka neće igrati Jesper Nodesbo i Mihael Knudsen, ali ostatak tima sa Larsom Kristijansenom i Mikelom Hansenom uliva strahopoštovanje svim ostalim ekipama. Tu je još i selekcija Poljske na koju se uvijek mora ozbiljno računati iako je desetkovana povredama glavnih igrača. Selektor Bogdan Venta ne može računati na najveću zvijezdu tima golmana Slavomira Šmala, kao i Marsina Lijevskog, te Tomaša Rosinskog i Bartolomeja Tomčaka.

Rusija je miljama daleko od najboljih dana i teško je očekivati da će Aleksej Rastvorcev, Konstantin Igropulo i Aleksej Černoivanov moći "sami" da iznesu teret igranja ovako jakog takmičenja. Poslije nekoliko godina pauze reprezentacija Islanda ponovo se vratila ne veliku scenu. Ipak, sigurno je da će se osjetiti izostanak njihovog najboljeg igrača svih vremena Olafura Stefansona koji ne igra zbog povrede dok je pod upitnikom i Snori Gudjonson. Teško je očekivati da neka od ostalih ekipa učesnica napravi neki značajniji rezultat.

Sistem takmičenja

Grupa A (Beograd, "Pionir")

Poljska, Danska, Srbija, Slovačka

15.1. Poljska - Srbija (18.15)

15.1. Danska - Slovačka         (20.15)

17.1. Slovačka - Poljska       (18.15)

17.1. Srbija - Danska            (20.15)

19.1   Poljska - Danska (18.15)

19.1. Srbija - Slovačka         (20.15)

Grupa B (Niš, "Čair")

Njemačka, Švedska, Češka, Makedonija

15.1. Njemačka - Češka           (17.30)

15.1. Švedska - Makedonija (19.30)

17.1. Makedonija - Njemačka (18.15)

17.1. Češka - Švedska           (20.15)

19.1. Njemačka - Švedska                (18.15)

19.1. Češka - Makedonija                (20.15)

Grupa C (Novi Sad, "Spens")

Francuska, Mađarska, Španija, Rusija

16.1. Francuska - Španija    (18.15)

16.1. Mađarska - Rusija                   (20.15)

18.1. Rusija - Francuska                 (18.15)

18.1. Španija - Mađarska                (20.15)

20.1. Španija - Rusija           (18.15)

20.1. Francuska - Mađarska (20.15)

Grupa D (Vršac, "Milenijum")

Hrvatska, Norveška, Island, Slovenija

16.1. Norveška - Island       (18.10)

16.1. Hrvatska - Island         (20.10)

18.1. Slovenija - Hrvatska    (18.10)

18.1. Island - Norveška       (20.10)

20.1. Island - Slovenija       (18.10)

20.1. Hrvatska - Norveška    (20.10)

Druga faza takmičenja (Beograd, "Arena")

Grupa E

A 1, A 2, A 3, B 1, B 2, B 3

21.1. A3 - B2

21.1. A2 - B3

21.1. A1 - B1

23.1. A3 - B1

23.1. A1 - B3

23.1. A2 - B2

25.1. A1 - B2

25.1. A2 - B1

25.1. A3 - B3

(Termini utakmica su 16.15, 18.15 i 20.15)

Grupa F

C 1, C 2, C 3, D 1, D 2, D 3

22.1. C3 - D2

22.1. C2 - D3

22.1. C1 - D1

24.1. C3 - D1

24.1. C1 - D3

24.1. C2 - D2

25.1. C1 - D2

25.1. C2 - D1

25.1. C3 - D3

(Termini utakmica su 16.10, 18.10 i 20.10)

Mečevi za sedmo i deveto mjesto igraće se samo ukoliko budu neophodni zbog kvalifikacija za Olimpijske igre.

Za peto mjesto

27.1. E 3 - F 3

Polufinale

27.1. E 1 - F 2

27.1. E 2 - F 1

Za treće mjesto

29.1. poraženi E 1/F 2 - E 2/F 1

Finale

29.1. pobjednici E 1/F 2 - E 2/F 1

Dvorane

Utakmice Evropskog prvenstva održaće se u četiri grada i pet dvorana. Finale će se igrati u Beogradskoj areni čiji je kapacitet 23.000 mjesta, dok će se u glavnom gradu Srbije, tačnije u "Pioniru" (8.150) igrati i utakmice grupne faze takmičenja. Novosadski "Spens" ima kapacitet 11.500 mjesta dok dvorane u Nišu ("Čair") i Vršcu ("Milenijum") imaju kapacitet od po 5.000 mjesta.

Pobjednici evropskih prvenstava

Godina       domaćin        zlato         srebro       bronza         4. mjesto

1994           Portugalija   Švedska    Rusija        Hrvatska     Danska

1996           Španija         Rusija         Španija    SR Jugoslavija     Švedska

1998           Italija          Švedska     Španija    Njemačka    Rusija

2000          Hrvatska        Švedska     Rusija         Španija     Francuska

2002          Švedska        Švedska     Njemačka    Danska       Island

2004         Slovenija     Njemačka    Slovenija  Danska       Hrvatska

2006         Švajcarska   Francuska  Španija     Danska       Hrvatska

2008         Norveška      Danska        Hrvatska    Francuska Njemačka

2010        Austrija           Francuska  Hrvatska    Island      Poljska

2012       Srbija              ?                         ?                ?

Bilans medalja

Ekipa

Zlato

Srebro

Bronza

Ukupno

1. Švedska

4

0

0

4

2. Francuska

2

0

1

3

3. Rusija

1

2

0

3

4. Njemačka

1

1

1

3

5. Danska

1

0

3

4

6. Španija

0

3

1

4

7. Hrvatska

0

2

1

3

8. Slovenija

0

1

0

1

9. Island

0

0

1

1

10. SR Jugoslavija

0

0

1

1

                   

Najbolji strijelci

1994. Vasilij Kudinov (Rusija) 50

1996. Tomas Knor (Njemačka) 41

1998. Jan Filip (Češka) 48

2000. Oleg Veliki (Ukrajina) 46

2002. Olafur Stefanson (Island) 58

2004. Mirza Džomba (Hrvatska)        46

2006. Serhej Rutenka (Slovenija) 51

2008. Ivano Balić (Hrvatska)

Nikola Karabatić (Francuska)

Lars Kristijansen (Danska) 44

2010. Filip Jiha (Češka) 53

Zanimljivosti

- Evropska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se od 1994. svake druge godine pod patronatom EHF-a.

- Najuspješnija reprezentacija je Švedska sa četiri medalje i to sve zlatne, po tri zlatna odličja na kontinentalnim šampionatima osvojile su Francuska, Rusija i Njemačka.

- Na dosadašnjim evropskim prvenstvima u rukometu učestvovalo je 26 reprezentacija, od kojih je deset osvajalo medalje, a samo Francuska, Hrvatska, Njemačka, Rusija i Španija mogu da se pohvale učešćem na svim prvenstvima.

- Lijevi bek Danske Nikolaj Markusen sa 212 centimetara najviši je rukometaš šampionata

- Poljak Lukaš Janist visok je svega 173 centimetra.

- Najteži rukometaš nije rezervni golman Srbije Strahinja Milić, koji teži 124 kilograma, nego kolos iz Španije Rafael Baena Gonzales. Pivotmen Ademar Leona vagu zaustavlja na 130 kilograma.

- Klub sa najvećim brojem reprezentativaca je ruski Čekovski Medvedi, koji će na EP imati 18 predstavnika.

Utakmica sa najviše golova (60 min.)

73      Poljska - Njemačka        32:41  2004.

Utakmica sa najmanje golova (60 min.)

30      Francuska - Njemačka   15:15  2002.

Utakmica sa najvećom gol razlikom

20      Češka - Makedonija      38:18 1998.

Ekipe sa naviše postignutih golova na utakmici

41      Poljska - Njemačka        32:41  2004.

41      Slovačka - Švedska      25:41  2008.

Ekipa sa najmanje postignutih golova na utakmici

14      Rusija - Hrvatska 29:14  1998.

Uspjesi Srbije na EP

1996. Španija                bronza

1998. Italija                peto mjesto

2002. Švedska              deseto mjesto

2004. Slovenija osmo mjesto

2006. Švajcarska deveto mjesto

2010. Austrija              13. mjesto

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana