Novac potrošen, a tereni opet loši

Među tim klubovima su i oni iz Republike Srpske. Novac su dobili Borac, Rudar Prijedor i Slavija, te Gradski stadion u Bijeljini koji su koristili Radnik i Mladost iz Velike Obarske. To je bio program pomoći od UEFA i FIFA isključivo namijenjen za sanaciju postojećih glavnih i pomoćnih terena.

- Jedini uslov je bio da su klubovi bar pet godina bili premijerligaši, a maksimalan iznos je bio 87.000 evra. Toliko su u Srpskoj dobili Borac, Rudar Prijedor i Slavija, a nešto manji iznos Gradski stadion u Bijeljini na kojem su te 2014. godine igrala dva premijerligaša, Radnik i Mladost. Svi klubovi osim Banjalučana su tada iskoristili novac. Borac je to uradio krajem 2016. godine, kada je napravljen pomoćni teren sa vještačkom travom - naglasio je ekspert za infrastrukturu FS BiH Nihad Hodžić.

I čini se da su Banjalučani jedini napravili pravi potez.

- Iza glavnog terena napravljen je pomoćni, a vještačka trava koja je na njemu omogućava svim selekcija u klubu da ga koriste praktično tokom cijele godine. Uz nas teren koriste i drugi banjalučki klubovi, ali i njih nekoliko iz okruženja, a naše mlađe selekcije igraju i zvanične utakmice - naglasio je potpredsjednik Borca Vico Zeljković.

Potpuno suprotna situacija je na Gradskom stadionu u Prijedoru na kojem igra Rudar.

- Vršena je rekonstrukcija glavnog terena, a kako je urađena, nije moje da komentarišem, već nadležnih organa - naglasio je član tadašnjeg Upravnog odbora Ranko Vučković.

Kako je sve "kvalitetno" urađeno, najbolje govori podatak da je teren Gradskog stadiona u Prijedoru i dalje jedan od najlošijih na kojima trenutno igraju prvoligaši Srpske. A da je sve to loše urađeno, a pogotovo drenaža, najbolje potvrđuje činjenica da je u prvoj polovini 2016. godine Policijska uprava Prijedor vodila istragu zbog renoviranja Gradskog stadiona na kojem utakmice igra Rudar Prijedor.

Dugogodišnji član Upravnog odbora Slavije Dragan Kulina je naglasio da su sredstva iskorišćena za sanaciju postojećeg terena, ali da je od tog već sada slaba korist.

- Svi treninzi i sve utakmice, ne samo seniorskog tima već i ostalih selekcija, obavljaju se na glavnom terenu, jer Slavija praktično nema pomoćni. Imamo jednu vještačku ploču veličine 30h40 metara, što je nedovoljno i staro igralište, koje se može koristiti samo od maja do oktobra. Bilo bi daleko pametnije da smo tada napravili teren sa vještačkom travom, kao i Borac, ali je sada kasno - rekao je Kulina.

Dugogodišnji sekretar Radnika Slobodan Đorđić je istakao da je ta novčana pomoć dobro iskorišćena.

- Sa glavnog terena na pomoćni smo prenijeli travu i uradili drenažu, a na glavnom je postavljena nova trava. Sve u svemu, sada imamo dva terena koji podmiruju potrebe naših selekcija, a što je najvažnije, oba su većim dijelom godine u dobrom stanju - naglasio je Đorđić.

Reflektori

Od sezone 2019/2020. svi premijerligaški klubovi moraće da imaju reflektore.

- Taj projekat, kao i onaj vezan za sanaciju terena, potpomognut je od strane UEFA i FIFA, a odnosi se na postavljanje reflektora i sanaciju postojećih kod onih klubova koji ih imaju odranije. Od klubova iz Srpske aplikacija je otišla u Radnik, Krupu i Borac, ali ona mora biti potvrđena od lokalne zajednice, koja će uz klub morati da izdvoji dio novca. Aplikacija je već potvrđena od lokalne zajednice Bijeljina, ali od grada Banjaluka još nije - rekao je ekspert za infrastrukturu FS BiH Nihad Hodžić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.