Samo Putin bez prave konkurencije

 Samo Putin bez prave konkurencije 12.01.2018 17:00 | Agencije

Brisel - Birači u velikom broju evropskih zemalja izaći će u 2018. godini na izbore, na kojima će se nadmetati neki od velikih političkih igrača, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana, piše uticajni portal "Politiko".

Pažnja će biti usmjerena na izbore u šest evropskih zemalja, a već danas i sutra održavaju se predsjednički izbori u Češkoj Republici, na kojima se, kako piše "Politiko", "provokativni i otvoreno politički nekorektan sadašnji predsjednik Miloš Zeman nada još jednom mandatu".

- Ako Zeman uspije, a njegov saveznik, populista Andrej Babiš, uspije oformiti stabilnu vladu kao premijer, vjerovatno će Evropskoj komisiji biti teže Češku natjerati na poštovanje pravila o pitanjima kao što su imigracija i kontrola naoružanja - konstatuje "Politiko".

Takođe ukazuje da je Zemanov najveći rival Jirži Drahoš, bivši predsjednik Češke akademije nauka, te da nedavna anketa nagovještava da bi Zeman mogao pobijediti u prvom krugu, ali da bi obojica ušla u drugi krug, pri čemu bi osvojili jednak broj glasova - 45 odsto.

Predsjednički izbori u Rusiji su 18. marta. "Politiko", ocjenjuje da Putin, koji je na vlasti već gotovo 18 godina - bilo kao predsjednik ili kao premijer - neće imati pravu konkurenciju.

- On je na putu da postane ruski lider koji je najduže na vlasti još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina. Povrh toga, njegovom glavnom političkom protivniku Alekseju Navaljnom zabranjeno je da se kandiduje zbog osuđujuće presude - navedeno je u analizi.

"Politiko" ukazuje na to da će u Mađarskoj 8. aprila biti održani parlamentarni izbori. Još navodi da je, iako se ne kandiduje za funkciju, važna ličnost, kada je o mađarskim izborima riječ, američki milijarder mađarskog porijekla Džordž Soroš, za koga podsjeća da je nekada bio Orbanov saveznik, ali da su sada ljuti neprijatelji.

Italija će 4. marta birati nove članove oba doma Parlamenta, a tada će prvi put biti primijenjen sporni novi izborni zakon. Bivši premijer Silvio Berluskoni se vratio u izbornu trku na čelu svoje stranke desnog centra "Forca Italija", a regionalni izbori na Siciliji u novembru dali su mu nadu da može izaći kao izborni pobjednik udružujući se sa Sjevernom ligom Matea Salvinija.

Opšti izbori u Švedskoj zakazani su za 9. septembar, a socijaldemokratski premijer Stefan Lofven nada se još jednom mandatu, dok ankete pokazuju da je njegova stranka u vodstvu. Posebno treba pratiti cilj nacionalistički nastrojene Švedske demokratske stranke da još više ojača nakon porasta podrške na izborima 2014. godine, pri čemu ankete pokazuju da bi ta stranka mogla biti na dobitku.

I Poljsku očekuju izbori, krajem godine. Vladajuća Stranka prava i pravde na meti je kritičara zbog pravosudne reforme koja je Evropsku komisiju navela da aktivira član sedam, koji bi Poljsku mogao lišiti glasačkih prava u EU.

Kipar, Finska, Slovenija...

"Politiko" napominje da u ovoj godini izbori slijede i na Kipru, koji će već 28. januara birati predsjednika, istog dana kada i Finska, dok se u Sloveniji u julu održavaju parlamentarni izbori, a u Letoniji 6. oktobra.

Takođe, u Luksemburgu će opšti izbori biti održani 17. oktobra, dok će Irci u novembru birati predsjednika.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica