Astronauti otkrili zašto 45 godina niko nije sletio na Mjesec

Astronauti otkrili zašto 45 godina niko nije sletio na Mjesec 20.07.2018 23:23 | express.hr

Godišnji budžet NASA-e iznosi 19,5 milijardi dolara, a već slijedeće godine mogao bi da se poveća na 19,9 milijardi.

Misija NASA-e Apollo 17 koja je na Mjesec dovela 12 ljudi u decembru 1972. godine do danas ostaje možda i njihov najveći uspjeh.

Astronauti su prikupili kamenje, fotografisali sve što su mogli, proveli niz eksperimenata, postavili zastave i vratili se kući. Uprkos toj velikoj misiji koja je trajala nekoliko nedelja Apollo program nije omogućio da ljudi na mjesecu ostanu dugoročno.

I danas 45 godina nakon te posljednje misije postoji niz razloga zbog kojih bi ljudi trebalo da se vrate na zemljin veliki i prašnjavi satelit i na njemu da ostanu, piše Business Insider, a prenosi Express.hr.

Istraživači i preduzetnici smatraju kako bi baza na Mjesecu mogla da postane nešto poput benzinske pumpe za duga svemirska putovanja, da dovede do izgradnje svemirskih teleskopa, kao i da olakša mogućnost života na Marsu i riješi stogodišnje naučne misterije oko nastanka Zemlje i mjeseca.

Tu je i turistički potencijal o kojem toliko čujemo i čitamo posljednjih godina, posebno uz razvoj niza tehnoloških kompanija.

“Trajna istraživačka stanica na mjesecu je sljedeći logičan korak. To je samo na udaljenosti od tri dana. Moramo izmisliti još niz stvari i testirati ih prije nego što odemo u svemirske dubine”, rekao je bivši astronaut Kirs Hadfild.

Ipak niz astronauta i stručnjaka složiće se i reći kako prepreke zbog kojih nije bilo misija na mjesec su zapravo trivijalne i banalne. Posebno velika prepreka svim misijama koje uključuju ljude je trošak.

Po zakonu koji je američki predsjednik Donald Tramp potpisao u martu 2017. godine. NASA-in godišnji budžet iznosi 19,5 milijardi dolara, a već slijedeće godine mogao bi da se poveća na 19,9 milijardi. Iako je riječ o velikoj svoti novaca, u poređenju sa izdvajanjima za npr. američku vojsku koja iznose oko 600 milijardi dolara godišnje, čini se beznačajan.

Posebno je unutar toga važan projekt modernizacije i proširenja nuklearnog arsenala koji bi u slijedećih 30 godina mogao da košta oko 1,7 biliona dolara. U poređenju s nekim pređašnjim danima NASA-in budžet relativno je malen.

“NASA-in udio u federalnom budžetu bio je na vrhuncu sa četiri odsto 1965. godine. U proteklih 40 godina ostao je ispod jedan odsto, a u posljednjih 15 godina ide polako prema 0,4 odsto federalnog budžeta”, rekao je astronaut član Apolo 7 misije Volter Kaningam.

Trampov budžet podloga je za misije povratka na mjesec i misiju na Mars, ali čini se kako bi tu moglo biti problema i odgađanja s obzirom na ipak nedovoljna sredstva. Još 2005. godine NASA je procijenila kako će povratak na mjesec stajati oko 133 milijarde.

“Za istraživačke misije koje uključuju ljude najteže je dobiti političku podršku. Ako Kongres ne odluči da uložit više novca u program o misijama samo možemo pričati”, naglasio je Kaningam. Cilj Trampove administracije je da astronaute dovede na mjesec oko 2023. godine, u godini koja bi mogla biti pred kraj Trampovog drugog predsjedničkog mandata, naravno ako ga dobije.

A u tome leži novi problem - politički udarci.

“Zašto bi bilo ko trebalo da vjeruje bilo kojem predsjedniku i njegovim najavama nečega što bi se moglo dogoditi dva mandata u budućnosti. To je samo priča”, naglašava Hadfild. Iz perspektive astronauta najvažnija je misija, a dizajn, testiranje i ostalo moglo bi da potraje više od dva predsjednička mandata.

“Volio bih da slijedeći predsjednik podržava budžet koji će nam omogućiti da izvedemo misije koje su od nas zatražene, koje god one bile”, rekao je astronaut Skot Keli.

Različite poglede na svemirske misije imali su američki predsjednici, a NASA je potrošila devet milijardi dolara tokom pet godina na dizajniranje, izgradnju i testiranje oprema za svemirski Constellation program kojem je cilj odvesti astronaute na mjesec.

Nakon što je Obama preuzeo predsjedništvo te nakon što se nije tačno mogao proceniti trošak tog programa, umjesto njega Obama je odobrio Space Launch System, program raketnog nosača.

Tramp nije uništio SLS, ali je promenio Obamin cilj slanja astronauta na Mjesec i Mars. Takve česte izmjene i promjene prioriteta dovodile su do otkazivanja, gubitka od oko 20 milijardi dolara, a osim toga izgubljeni su vrijeme i godine.

“Američko vodstvo inspiriše sve da naprave nešto što ni jedna druga nacija nije sposobna. Pokazali smo to i u jednom kratkom trenutku prije 45 godina. Ne verujem da smo to od tada ponovili. Vjerujem kako to sve zavisi od političke predanosti”, rekao je astronaut Baz Oldrin.

Njih može potstaći želja naroda, koja je ipak oko ovog pitanja dosta mlaka. Čak i na vrhuncu Apolo programa, nakon što su Nil Armstrong i Baz Oldrin izašli na površinu, samo 53 odsto Amerikanaca vjerovalo je kako je program vredan troška.

Većinu vremena taj procenat je bio ispod 50. Danas 55 odsto Amerikanaca misli kako bi povratak na Mjesec trebalo da bude NASA-in prioritet, dok njih 44 odsto misle kako astronauti na Mjesec ne bi trebalo da se vraćaju. Što se tiče podrške istraživanja Marsa ona je puno veća pa tako iznosi 63 odsto. Ali finansijski trošak nije jedini razlog zašto je povratak za sada još nemoguća misija.

Mjesec je takođe i 4,5 milijardi stara smrtonosna zamka za ljude, koja se ne smije uzimati olako ili podceniti. Površina je prekrivena kraterima i stijenama koje su pretnja sigurnom sletanju.

Prije prvog slijetanja 1969. godine američka vlada potrošila je milijarde dolara u razvoj, lansiranje i dopremanje satelita koji su mogli da snime površinu koja bi pomogla u odabiru potencijalnih mjesta sletanja. Ipak puno veća briga dolazi od onoga što je uticaj meteorita stvorio - regolitu, prašinu.

Avio inženjer Madu Tangavelu sa Univerziteta Južna Kalifornija, napisao je 2014. godine kako je mjesec prekriven “finim, slojem lunarne prašine poput pudera koja je elektrostatički nabijena zahvaljujući interakciji sa solarnim vjetrom. Vrlo je abrazivna i prianja, čime se vrlo brzo 'pune' svemirska odijela i vozila”.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica