Kako su mjesta u BiH dobijala i mijenjala imena?

vecernji.ba
Kako su mjesta u BiH dobijala i mijenjala imena?

Brojni gradovi, opštine, sela i naselja u Bosni i Hercegovini kroz istoriju su mijenjali svoje nazive.

Na to su najviše uticale istorijske i društvene prilike i neprilike, piše “Večernji list” izdanje za BiH. 

To se posebno dogodilo u novijoj istoriji, a, kako stvari stoje, tako će se nastaviti i ubuduće. Duvanjski je kraj po tome posebna priča za sebe. Tomislavgrad spada među opštine koje su više puta mijenjale svoj naziv. U vrijeme socijalističke Jugoslavije Tomislavgrad se zvao Duvno. Ali, 1990. godine stanovnici ove opštine svom mjestu su vratili ime Tomislavgrad, kako se opština zvala od 1928. do 1945. godine. U srednjem vijeku Tomislavgrad se zvao Županjac, u vrijeme Osmanlija Županj Potok i Sedžidedid, a za vrijeme Austro-Ugarske ponovo Županjac.

Najraširenija je pretpostavka da naziv Duvno potiče od ilirske riječi delme, što znači ovca, a ima i mišljenje da se u korijenu del- ili dal- krije indoevropska osnova za pojam dol, dolinu.

I Široki Brijeg vratio je svoje ime. Radoslav Dodig pisao je kako je naziv Široki Brijeg dobio najprostraniji od triju brjegova koji se uzdižu iznad ovoga grada – bili su to Burića brig, brig Stražnica i Široki brig. Dolaskom franjevaca na taj brig, na kojem podižu crkvu i samostan 1846. godine, ovo mjesto postaje Široki Brijeg.

Ali, 1952. godine prošlog vijeka komunističke vlasti Široki Brijeg preimenuju u Lišticu po istoimenoj rijeci, koja je dobila ime po naselju Lise. Sadašnje urbano područje širokobriješkog kraja zvalo se Lise, a jedno vrijeme dio Širokog Brijega u blizini mlinice s ćemerom (ćemer na turskom znači svod) zvao se Ćemer. Postoji i mišljenje da za taj naziv ne postoje dovoljno relevantni dokazi.

Godine 1991.opština Lištica preimenuje se u Široki Brijeg koji 2014. godine dobija status grada.

Centralni dio današnje opštine Grude nekada se zvao Bostan. Grude su postale opština 1955. godine od dijelova opština Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški, a naziv su dobile po naselju iznad sadašnje grudske crkve.

Neum je do 1978. godine pripadao opštini Čapljina, a naziv je dobio po dva kilometra udaljenom selu u unutrašnjosti. Ovo mjesto 533. godine spominje se pod nazivom Neumene. Grad iznad hladne vode i općina Čitluk mogla bi uskoro da promijeniti ime. Naime, kako piše pomenuti list, u toku je inicijativa da opština Čitluk promijeni naziv u Brotnjo, a Čitlukom bi se trebao zvati samo uži, centralni, urbani dio ove opštine.

Brotnjo (ili Broćno) dobilo je ime po biljci broć, kojom se u starija vremena bojalo sukno. Čitluk je dobio naziv po riječi čitluk (čifluk), a označava spahijsko imanje u doba osmanlijske vlasti.

Tu je i inicijativa da mjesto Svinjarevo kod Kiseljaka u centralnoj Bosni promijeni ime u Mahala Polje jer u tom mjestu uglavnom žive Bošnjaci muslimani.

Livno se nekada zvalo Lijevno, a za vrijeme Osmanlija do Berlinskog kongresa 1878. zvalo se Hlivno. Porfirogenit ovo mjesto naziva Hlevena, a naziv vjerovatno potiče od staroslavenskoga džlev’b, u značenju kuće, staje, najvjerovatnije kao pozajmljenica iz pragermanske riječi hlaiva, a znači jama, rupa.

Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” pisao je kako se Ljubuški prvi put spominje 1435. pod imenom Glibussa. Postoje dvije pučke predaje o nastanku imena Ljubuški. Prva kaže da je herceg Stjepan Vukčić Kosača sagradio ženi tvrdi grad iznad hladne vode Ljube (danas vjerovatno vrelo Gožulj), a druga pučka predaja spominje Kosačinu ženu Ljubušu ili Libušu, u čiju je čast podignut grad.

Socijalistička BiH imala je 109 opština, a sada BiH ima 143 opštine, 79 u Federaciji BiH i 64 u Republici Srpskoj, a tu je i Distrikt Brčko.

U Republici Srpskoj u nizu opština izbrisan je prefiks “bosanski” ili “srpski”.

Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanska Krupa i Bosanska Dubica sad u Republici Srpskoj imaju naziv Brod, Šamac, Gradiška, Novi Grad, Krupa na Uni i Kozarska Dubica.

Nazivi Srpski Brod, Srpska Kostajnica i Srpsko Sarajevo 2004. izgubili su prefiks “srpski”. Dio Sarajeva koji je pripao Republici Srpskoj dobio je naziv Istočno Sarajevo. Takođe je i dio Mostara koji je pripao Republici Srpskoj umjesto Srpski Mostar dobio naziv Istočni Mostar, a Srpsko Goražde danas nosi naziv Novo Goražde.

Donji Vakuf zvao se Srpski Donji Vakuf, a od 1994. do Dejtonskog sporazuma zvao se Srbobran. Dio opštine Ključ, koji je pripao Republici Srpskoj, zvao se Srpski Ključ, a kasnije Ribnik.

Odlukom Skupštine opštine Skender Vakuf ova opština 1994. dobila ime Kneževo. Foča je 1994. godine dobila ime Srbinje, a staro ime vraćeno joj je 2004. godine. Dio Odžaka koji je pripao Republici Srpskoj dobio je ime Vukosavlje.

Dio Sanskog Mosta pod nadzorom RS dobio je naziv Srpski Sanski Most, a 2004. godine ta opština u RS dobila je naziv Oštra Luka.

Status grada u BiH imaju Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Široki Brijeg, Livno, Tuzla, Zenica, Istočno Sarajevo, Prijedor, Bijeljina, Trebinje, Doboj, Bihać, Zvornik, Cazin i Goražde.

Šest opština u BiH ima prefiks “istočni” – Istočna Ilidža, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad Istočno Novo Sarajevo, Istočno Sarajevo.

Dio Goražda 1994. godine dobio je ime Srpsko Goražde, potom postaje Ustiprača, a 2005. Novo Goražde. Titov Drvar postao je “samo” Drvar. Ova opština od 1981. do 1991. godine nosila je ime Titov Drvar.

Pucarevu (koji je 1980. godine dobio ime po Đuri Pucaru) 1991. godine vraćeno je ime Novi Travnik. Uskoplje ima ime od srednjeg vijeka, a u osmanlijsko doba nazvan je Gornji Vakuf. Sad ovu opštinu jedni zovu Uskoplje, drugi Gornji Vakuf, a najčešće se koriste oba naziva skupa: Gornji Vakuf–Uskoplje.

Zanimljivo je kako su se kroz istoriju zvali neki veći gradovi i kako su nastali njihovi nazivi. Sarajevo je dobilo ime po turskoj riječi saradž, a znači dvor, utvrđenje, a riječ ovasi znači polje. Pa bi Sarajevo “u prevodu” značilo Polje oko Dvora! Prije se Sarajevo zvalo Vrhbosna. Prvi put Vrhbosna spominje se 1244. godine u Povelji kralja Bele IV. Ime Saraj Ovasi prvi put spominje se 1477. godine u spisima Ajas-bega.

Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare. Po nekim izvorima, Mostar se u rimsko doba zvao Martar. Mostar se u pisanim dokumentima spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim spisima zovu malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima.

Banjaluka u 15. vijeku se javlja pod tim nazivom. Po filolozima pridjev banj znači banov (potiče od arapske riječi bajan, a znači bogat). Imenica luka znači zaravan, livada uz rijeku. Zanimljivo je da se područje Banjaluke u vrijeme Rimljana zvalo Ad Fines.

Ime Tuzle veže se uz riječ sol. Rijeka Jala koja protiče kroz Tuzlu dobila je ime po grčkoj riječi jalos, a znači sol. Grad se zvao Castron de Salenes (na grčkom), Salenos, Ad Salines (na latinskom), Soli (na južnoslavenskom), Memlehatejn (na arapskom), Memleha i Zir (na perzijskom) te Tuzla. Turska riječ tuz znači sa solju, posoljen, solana.

Bazenica, bazga, zova...

Bihać ili Bišće prvi put spominje se 1260. godine u Povelji ugarskog kralja Bele IV. pod nazivom Wyhygh. Bio je slobodni kraljevski grad i zvao se Ostrvo Svetog Ladislava. Riječ bihać pojavljuje se u oblicima bišće, bijač, bihak i bihag, a označava kraljevsko dobro. Bihaćko područje nekad je zauzimalo centralno mjesto u Kraljevini Hrvatskoj.

Naziv Zenica, po nekim mišljenjima, izvodi se od riječi bazenica, bazga, zova. Postoji i legenda po kojoj je Katarina Kosača prilikom odlaska rekla: “Osta zenica oka moga!”.

Srebrenica je dobila ime po rudniku srebra. Trebinje se prvi put spominje u 10. vijeku pod nazivom Tribunia, kasnije kao Travunija. Današnji naziv datira od 16. vijeka.

Brčko se od 1878. godine zvalo Brčka, a od 1912. godine Brčko. Brčko je dobilo ime po turskoj utvrdi Beroska.

Rimsko doba

Zanimljivi su latinski nazivi mjesta na području današnje BiH u rimsko doba. Prema dostupnim podacima, Zenica se zvala Bisteu, Zvornik Addrium, Srebrenica Argentaria, Mostar Martar, Jajce Leusaba, Travnik Admetrice…

Postoje različita ideološka, politička, društvena i kulturološka gledanja na nazive gradova, opština i naselja u BiH.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana