Užasno mjesto na kojem je Dizni pronašao inspiraciju za Snežanu

Iste godine na današnji dan preminuo je u bolnici u Berbanku, nedaleko od filmskih studija u kojima je stvarao nezaboravni svijet animiranih likova uz koje su odrastale i odrastaju generacije djece širom svijeta.

"Kako umro, kada je njegovo tijelo zamrznuto?", upitaće mnogi. Nije! To je, ujedno, jedna od, u globalnim razmjerama, najrasprostranjenijih neistina. Nastala je tako što je Diznijev prijatelj Bob Nelson 1972. u intervjuu za El-Ej Tajms izjavio da poznati animator nije zamrznut u procesu kriogenizacije (postupak očuvanja ljudskog tijela na niskoj temperaturi), već je eksplicitno naglasio da je Dizni kremiran, kao i da je lično vidio njegov pepeo poslije kremacije. Ono "zamrznut" je međutim ostalo u ušima mnogih, pa je od usta do usta, ušlo u tračeve i postalo neka vrsta mita ili teorije zavjere.

Sasvim drugačija priča o Voltu Dizniju koja, iako nedovoljno poznata nipošto ne spada u teorije zavjere, svoje početke vezuje za uspon najmračnijeg perioda savremene svjetske istorije. Ona Volta i njegovog brata Roja u julu 1935. godine dovodi u Minhen.

I baš negde u jesen, vrijeme donošnja Nirnberških antisemitskih zakona u Njemačkoj, zakona koji su dali legalitet i legitimit progonu Jevreja i ostalih nepodobnih naroda, braća Dizni su obilazila knjižare bavarske prestonice u potrazi za slikovnicama i dječjim knjigama. Bilo je to terensko istraživanje za animirani film "Snježana i sedam patuljaka", koji će premijerno biti prikazan dvije godine kasnije.

Na 149 knjiga, kupljenih u Hugendubelu, i danas jednom od najvećih distributera knjiga u Njemačkoj, i Kristijan Kajzer Verlagu, potrošili su gomilu novca.

Na kompletan vizuelni izgled "Snježane" presudno je uticalo upoznavanje Diznijevih sa tradicijom germanskih priča i bajki, ali i susreti i razgovori sa najvišim zvaničnicima zaduženim za kulturu nacističke Njemačke.

Jedan od najvećih obožavalaca Diznijevih animiranih djela bio je upravo kancelar Trećeg rajha Adolf Hitler, pa neki poznavaoci lika i djela oba aktera ove priče spekulišu da su se tih dana oni u tajnosti i sastali.

U knjizi "Diznijeva velika turneja: Voltov i Rojev evropski odmor, ljeto 1935", istoričar Didije Gez navodi da su, po dolasku u Nemačku, braća bila primljena u Filmskoj komori Rajha, poslije čega su, u Bavarskom filmskom društvu, prisustvovali svečanoj projekciji svojih crtanih fimova o Mikiju Mausu sinhronizovanih na njemački.

Poznavaoci tvrde da je 1937, kada je ugledala svjetlost dana, "Snjažana" u suštini bila njemački animirani film. Zbog toga je odmah postala jedan od najomiljenijih firerovih filmova. Čovjek koji je stvorio i u praksu sproveo najdestruktivniju ideologiju u istoriji, cio svijet uvukao u rat i čije se "djelo" ogleda u prolivenoj krvi više desetina miliona ljudi, "Snježanu i sedam patuljaka" je, sa velikim uživanjem, bezbroj puta gledao u svojoj rezidenciji Berghof na jugu Bavarske.

Nije, međutim, samo Hitler volio Diznija, njihova "ljubav" je bila obostrana.

Diznijev biograf Mark Eliot je u knjizi "Holivudski princ tame" je zabilježio da je Dizni crtače koji su radili na "Snježani" isplatio minimalnim honorarom, iako je bilo jasno da se radi izuzetno uspješnom ostvarenju. Kada su se radnici pobunili i stupili u štrajk, Volt ih optužio da su "simpatizeri Jevreja".

Ovaj autor navodi i da je Veliki zli vuk iz izvorne verzije filma "Tri praseta", nastale 1933. godine, bio nacrtan "kao stereotipni jevrejski trgovac", što je promijenjeno prije premijere.

Preklapanje Hitlerove fascinacija Diznijevim filmovima i Diznijeve fascinacije Hitlerovom idelogijom ogleda se i u drugim poznatim animiranim ostvarenjima. Mjestašce u kome u "Pinokiju" živi Đepeto preslikana je srednjevijekovna bavarska varošica Rotenburg iznad Taubera, a dvorac iz Trnove Ružice je bavarski zamak Nojšvajnštajn (poznat po tome što je u njemu skrvano umjetničko blago pokradeno po Evropi tokom Drugog svjetskog rata).

Zbog zahlađnja odnosa Holivuda sa njemačkim filmskim distributerima poslije progona Jevreja tokom Kristalne noći, u oktobru 1938. godine, "Snježana" je ostala privilegija Hitlera i ljudi iz Gebelsovog okruženja.

I kasnije su Diznijevi stavovi do te mjere bili desničarski da je, u vrijeme ubistva predsjednika 35. predsjednika SAD Džona Kenedija, odbio da u Diznilendu spusti zastavu na pola koplja.

Konačna potvrda oduševljenja nacističkog vođe crtanim junacima Volta Diznija bilo je otkriće Vilijama Hakvaga, direktora Ratnog muzeja Lofoten u Norveškoj, koji je 2008. na aukciji, za 200 evra, kupio manje značajnu sliku sa potpisom "A. Hitler".

Kada ju je izvadio iz rama, iz nje su ispala tri skrivena crteža patuljaka iz Diznijevog crtića i crtež Pinokija sa potpisom Adolfa Hitlera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.