Školstvo seoske opštine Dobrnja 1952-1960 (2): Otvorene škole u Han Kolima i Šljivnu

Verica Josipović
Školstvo seoske opštine Dobrnja 1952-1960 (2): Otvorene škole u Han Kolima i Šljivnu

Narodna osnovna škola u Šljivnu

Dvorazredna osnovna škola u Šljivnu radila je od 1927. do izbijanja Drugog svjetskog rata. Ministarstvo prosvete Kraljevine SHS je 1927. za učitelje postavilo Zorku Bjelicu i Nikolu Juričevića. Poslije njih u školi su radili Ivan Golub, Marko Perišić, Pero Grbić i Ankica Arnol. Škola je 1932. imala 41 učenika (36 muških i pet ženskih).

Sreski narodni odbor Banjaluka uputio je 1947. Ministarstvu prosvjete NR BiH zahtjev da se otvori škola u Šljivnu. U zahtjevu se navodi da je popravljena školska zgrada, da je u državnom vlasništvu, površine 70 m2, te da ima stan za učitelja. Škola je imala školski vrt od šest dunuma, sanitarije i vodu. Školu bi pohađalo 420 djece iz Šljivna, Dobrnje, Vilusa i Zelenaca. Najbliža škola se nalazila u Stričićima, ali nije još bila otvorena i udaljena je 11 km. Nabavljeno je 20 školskih klupa, jedna tabla, sto, stolica i računaljka. Škola je počela sa radom krajem 1947. Učitelji su bili Radoslav Blečić (1948) i Ilinka Gojnić (1949–1951). Školske 1950/51. i 1951/52. su radili učitelji Ljubomir Plavšić i Ivan Dragičević.

Školske 1952/53, kao i naredne, radili su učitelj upravnik Božidar Lovrić i Ivan Dragičević, 1954/55. Božidar Lovrić i Dušanka Zelić, a 1955/56. Božidar Lovrić i Alojzija Prosen.

Iduće školske godine, 1956/1957, sa 201 učenikom radili su Rosa Jovičić, Zora Deurić i Božidar Lovrić. Sljedeće školske godine radila je sama Zora Deurić sa 200 učenika do 1.3.1958, kada su došli učitelji Tomislav Zec i Božo Zorić.

U zapisniku prosvjetnog inspektora od 29.10.1958. navodi se da se u školsku zgradu, osim za godišnje krečenje, godinama ništa nije ulagalo. Problem su bili i voda i sanitarije. Školska kuhinja se nalazila u novosagrađenoj brvnari u školskom dvorištu. Školu su pohađala 203 učenika. Učitelji su bili Tomislav Zec, Gojko Dojčinović i Božo Zorić.

Školu je pohađalo 188 učenika. Učitelji su bili Slavka Guzijan, Gojko Dojčinović i Tomislav Zec.

Škola je 1960/61. imala 172 učenika.

Školski služitelji bili su Nenad Andrić, Boško Andrić, Rade Malešević i Jovo Malešević.

Pošto su zaseoci Divljaci, Ratkovići, Miletići, Maleševići, Klincovi, Trebovci, Stanivukovići i Nešići 1959. imali 115 domaćinstava sa oko 1.580 stanovnika, od kojih 160 školoobavezne djece, riješeno je da se izgradi škola u Šljivnu, koje je bilo prikladnije u odnosu na druge zaseoke, a naročito zato što je izvorska voda bila udaljena svega 50 metara.

Narodna osnovna škola u Han Kolima

Škola je otvorena 1932, sa jednim odjeljenjem, u kojem je bilo 40 đaka. Učiteljice su bile Vukosava Opačić (1932–1937), Julija Šarić (1937–1939), Nada Čakarević (1939–1940) i Rosa Marilović (1940–1941).

U Drugom svjetskom ratu školska zgrada je zapaljena, a  obnovljena je 1949. Školsko područje činili su zaseoci Džajići, Radulovići, Konatari, Gatarići, Šućuri, Dedići, Vukliševići, Trubajići, Kneževići i Gajići (Rupari). Škola je imala dvije učionice, svaka površine 42 m2. Prvi učitelji su bili Dragutin Dubak i Danica Dubak Maslovarić, koji su radili 1949–1951. Božidar Lovrić bio je učitelj u Han Kolima 1950–1951.

Školu je 1951/52. pogađalo 195 đaka. U početku je radio sam učitelj upravnik Dragutin Dubak, a kasnije Marija Kraljić, Dušanka Zelić, Dragutin Božović i Bogdan Gnjatović.

Školske 1952/53. radili su Bogdan Gnjatović, Bogdan Divjak i Ljudmila Pernek. Školske 1953/54. radili su Đurađ Čičić i Ćiro Rakić, 1954/55. Milenko Šukalo, Branislav Milić, Ćiro Rakić i Savo Milić i 1955/56. Mehmed Selman, Nevzeta Selman, Slobodanka Ristić, Zora Deurić, Savo Milić, Branislav Milić, Mirjana Kuruzović i Mile Zelić.

Školske 1956/57. škola je prerasla u šestogodišnju, a imala je 288 đaka.

Školske 1957/58. sa 272 đaka radili su Drago Janjić, Gospava Janjić, Nada Panić Panjković, Vera Paštar, Grozda i Ljubomir Keser.

Naredne godine učitelji su bili Sead Misirlić, Dragica Vučen, upravnik Ljubo Keser, Grozda Keser, Gospava Janjić, Božana Grozdanić i Nurudin Kulenović. Škola je imala 314 đaka.

Školske 1959/60. škola je prerasla u osmogodišnju. Za upravnika je postavljen Gavrilo Plamenac, a kao učitelji, sa 357 đaka, radili su Branislav Nikolić, Grozda i Ljubomir Keser, Nurudin Kulenović, Sead Misirlić i Božana Grozdanić. Iduće školske godine primljene su nastavnice Rajna Kuruzović i Vera Paštar.

Kao školske služiteljke su radile Smilja Mandić i Dragojla Rakić.

(Nastaviće se)

                                                                                         Priredila: Verica Josipović, načelnik Odjeljenja za sređivanje i obradu arhivske građe u Arhivu Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana