Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske, za Glas Srpske: Raštimani orkestar iz Sarajeva nanosi štetu RS

Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske, za Glas Srpske: Raštimani orkestar iz Sarajeva nanosi štetu RS 11.09.2017 11:56 | Željka Domazet

Usvajanjem izmjena Zakona o akcizama bila bi omogućena intenzivna gradnja saobraćajne infrastrukture, budžeti bi imali redovne tranše povoljnih sredstava MMF-a, bila bi olakšana realizacija programa sa Svjetskom bankom, a poljoprivrednici i Fond zdravstva RS dobili bi po dodatnih deset miliona KM.

Upravo to su SDS, PDP i NDP i željeli da spriječe, a SDA zbog unutrašnjih podjela nije uspjela da obezbijedi dovoljno glasova. Da li će se to pitanje ponovo naći u Parlamentu BiH ne znam, niti je to više u fokusu Vlade RS, istakla je u intervjuu za "Glas Srpske" premijerka Srpske Željka Cvijanović.

* GLAS: Očekujete li da će set zakona koji se tiču akciza i od koje zavisi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ipak biti usvojen na nivou BiH? Šta će se dogoditi ako to pitanje ne bude riješeno u skorije vrijeme?

CVIJANOVIĆ: Ako to pitanje ne bude uskoro riješeno, neće biti aranžmana sa MMF-om, niti će biti podrške Evropske banke za obnovu i razvoj za izgradnju autoputeva. Pitanje akciza je obaveza vlasti na nivou BiH, a tamo već neko vrijeme nema parlamentarne većine i ne zna se ni ko pije, ni ko plaća. Što se tiče koordinacije između različitih nivoa vlasti u pogledu reformskih procesa, ne postoji više ni komunikacija, a kamoli koordinacija. Osim prazne priče o Evropi i reformama, na nivou BiH ne postoji spremnost da se ozbiljno pristupi bilo kojem pitanju. Usvajanjem izmjena Zakona o akcizama bila bi omogućena intenzivna gradnja saobraćajne infrastrukture, budžeti bi imali redovne tranše povoljnih sredstava MMF-a, bila bi olakšana realizacija programa sa Svjetskom bankom, a poljoprivrednici i Fond zdravstva RS dobili bi po dodatnih deset miliona KM. Upravo to su SDS, PDP i NDP i željeli da spriječe, a SDA zbog unutrašnjih podjela i raspada poslaničkog kluba nije uspjela obezbijediti dovoljno glasova. Da li će se to pitanje ponovo naći u Parlamentu BiH ne znam, niti je to više u fokusu Vlade RS. Mi smo svoj dio posla iz aranžmana sa MMF-om i reformske agende završili prije devet mjeseci, a da li će to uraditi i nivo BiH, koji više liči na raštimani orkestar nego na iole ozbiljnu vlast, pitanje je za njih iako štetu od njihovog nerada i neodgovornosti trpe svi.

* GLAS: BiH još nije usvojila globalni fiskalni okvir, ali institucije BiH traže više novca. Kakav je stav RS i kada očekujete da bude usvojen fiskalni okvir?

CVIJANOVIĆ: Ne vidim potrebu da povećavaju okvir i da traže povećanje sredstava za institucije BiH, jer se na njih ionako troši previše novca, a od njihovog rada građani ne vide nikakvu korist. Uostalom, i stav MMF-a je da ne treba povećavati globalni fiskalni okvir i partije koje čine vlast na nivou BiH su upoznate s tim, pa se postavlja pitanje zašto su predložili ono što MMF ne dozvoljava. Ali, to možda i ne treba da čudi. Oni po Vašingtonu paradiraju i na sastancima sa MMF-om i Svjetskom bankom pričaju bajke o reformama koje će sprovesti, a kada se vrate u BiH, ništa od onog što obećaju ne izvrše. Isto rade i po Briselu, gdje po pravilu, za svoju nesposobnost i promašaje optužuju vlast RS. Izbrojala sam u zapisniku sa jednog takvog sastanka gdje je jedan, nazoviministar iz Savjeta ministara, 17 puta pomenuo predsjednika Milorada Dodika optužujući njega za ono što oni nisu bili u stanju da izvrše tamo gdje su vlast na nivou BiH. Smijurija od vlasti. Da stvar bude gora, onda se tu upetljaju i pojedini stranci, koji kažu da podržavaju aranžman BiH sa MMF-om, a onda optuže Milorada Dodika i funkcionere Srpske što neće da podrže prijedlog koji ne podržava ni MMF. To dovoljno govori o svemu.

* GLAS: Da li ste s obzirom na izostanak tranši od MMF-a zadovoljni tempom izmirivanja obaveza prema budžetskim korisnicima i kakvo je stanje u budžetu?

CVIJANOVIĆ: Srpska redovno izmiruje svoje obaveze, a stanje u budžetu je znatno bolje. Imamo stalni rast prihoda od direktnih i indirektnih poreza, makroekonomski pokazatelji se iz godine u godinu popravljaju. Imamo privredni rast i to ne samo u prošloj godini, već posljednjih 11 kvartala. U 2016. godini ostvaren je nominalni BDP-a u iznosu od 9,6 milijardi KM, što predstavlja realni rast od 3,5 odsto u odnosu na 2015, a treba se prisjetiti da je projekcija rasta bila ispod tri odsto i da su brojni svakodnevni "analitičari" čak i to ocjenjivali preambicioznom projekcijom. Bilo je izuzetno teških perioda, ali to je iza nas. Takođe, evidentan je i stalni rast industrijske proizvodnje i izvoza i stalno se povećava broj zaposlenih u industriji. U spoljnoj trgovini ostvareni su najbolji rezultati od nastanka RS i u prvih šest mjeseci 2017. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosi 71 odsto. Od 2013. broj zaposlenih stalno raste i ove godine trebalo bi da premaši 260.000, što bi bio rekord od kada se mjeri zaposlenost u Srpskoj. Prosječna plata je tokom prethodnog perioda stalno bilježila blagi rast i ona je, primjera radi, veća nego u Srbiji i Makedoniji, a ujednačena sa FBiH iako se to stalno nastoji drugačije predstaviti. Takođe, izmirili smo sva dugovanja za 2016. godinu za podsticaje u poljoprivredi i postigli potpunu ažurnost kad je riječ o tekućim obavezama. Redovno se isplaćuju i obaveze prema boračkoj populaciji.

* GLAS: Da li će RS na vrijeme usvojiti budžet za narednu godinu i na čemu će biti akcenat i hoće li biti ispunjeno obećanje o povećanju penzija?

CVIJANOVIĆ: Budžet će, kao i svake godine, biti usvojen na vrijeme. Penzije su povećane više od 11 odsto u prethodne tri godine, a dodatno povećanje od pet odsto biće obezbijeđeno u dva koraka - od oktobarske penzije tri odsto, a sljedeće godine za dodatna dva procenta. Od sljedeće godine Vlada RS, uz već postojeća davanja, uvodi i naknadu za nezaposlene porodilje u visini minimalne plate u mjesečnom iznosu od 405 KM tokom 12, odnosno 18 mjeseci za treće dijete. To je ogroman korak kojim želimo smanjiti razliku između zaposlenih i nezaposlenih porodilja. Biće još značajnih mjera.

* GLAS: Vlada je donijela konkretne mjere za pomoć poljoprivredi nakon suše. Kako ide njihova realizacija?

CVIJANOVIĆ: I ovaj put smo, kao i 2014. godine kada su nas zadesile katastrofalne poplave, reagovali prvi u regiji i donijeli set mjera. Znajući koliku je štetu nanijela suša, izmirili smo sva ranija dugovanja i postigli potpunu redovnost u isplati tekućih obaveza. Obezbijedili smo i dodatnih deset miliona KM. Od toga pet miliona ide za dodatnu podršku jesenjoj sjetvi, uključujući i povećanje količine regresiranog goriva sa 100 na 120 litara po hektaru i 150 kilograma regresiranog đubriva po hektaru, čime će biti obuhvaćeno 26.000 gazdinstava. Tu je i pet miliona KM dodatnih sredstava za navodnjavanje i ako se uzmu u obzir projekti koji su realizovani ili koji su u toku, uz ovih dodatnih pet miliona imaćemo ukupno ulaganje u sisteme za navodnjavanje u vrijednosti od 37 miliona KM. Uvodimo i dodatnu mjeru - podsticaje za izgradnju zimskih mini-akumulacija, a predviđeno je i oslobađanje zakupaca i koncesionara poljoprivrednog zemljišta u svojini RS od plaćanja 50 odsto iznosa zakupnina, odnosno koncesionih naknada za 2018. godinu. Tražimo i reakciju osiguravajućih društava kroz urgentnu isplatu odštete osiguranim proizvođačima, a biće obezbijeđeno i finansiranje dodatnog testiranja uzoraka mlijeka i hrane za životinje na mikrotoksine. Prema našim projekcijama, ove godine, po različitim osnovama i iz različitih izvora, u agrarni sektor Srpske biće uloženo oko 185 miliona KM.

* GLAS: U više navrata ste istakli da je reorganizacija rješenje za teško stanje u "Željeznicama RS". Kada bi taj proces mogao biti završen i sa kakvim ishodom?

CVIJANOVIĆ: Situacija u "Željeznicama RS" je veoma komplikovana, dugovanja su velika, a željeznički putnički saobraćaj gotovo da ne daje nikakve rezultate i nije profitabilan i ima više socijalnu dimenziju. U teretnom saobraćaju je smanjena aktivnost i upravo iz svih tih razloga ušli smo u proces restrukturisanja preduzeća uz podršku Svjetske banke. Procjena je da će za taj proces uključujući finansijsko, operativno i kadrovsko restrukturisanje biti potrebno oko 230 miliona KM, a kompletan proces restrukturisanja trebalo bi da bude završen do kraja 2021. godine. Višak radnika biće rješavan postepeno, kroz penzionisanje, otpremninu ili prekvalifikaciju određenog broja radnika.

* GLAS: Zdravstveni sektor muči ogroman dug za poreze i doprinose. Kakvi bi potezi mogli biti povučeni kada je riječ o zdravstvenim ustanovama?

CVIJANOVIĆ: Vlada je već donijela niz mjera koje se sprovode planiranom dinamikom kako bi sistem zdravstvene zaštite bio dodatno unaprijeđen i učinjen efikasnijim. U fokusu svih aktivnosti je interes pacijenata. Najveći izazov sa kojim se susreće sistem zdravstva je disparitet između prihoda i rashoda. Drugim riječima, u zdravstvenom sistemu se pruža širok obim usluga, a taj rast u prethodnom periodu nisu pratili adekvatni prihodi. Nažalost, u prethodnom periodu nije došlo do usvajanja zakona o akcizama na duvan i alkohol, čime bi bili garantovani dodatni prihodi za zdravstveni sektor. Na prihode dodatno utiče neredovno plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Vlada je obavezala javne zdravstvene ustanove da redovno izmiruju tekuće obaveze u pogledu uplate poreza i doprinosa, a Fond zdravstvenog osiguranja RS će, ukoliko javne zdravstvene ustanove ne budu izmirivale svoje obaveze, to činiti iz sredstava koje doznačava ustanovama na mjesečnom nivou. Sve više zdravstvenih ustanova uspijeva da redovno izvršava svoje obaveze. Fond zdravstvenog osiguranja RS, odlukom Vlade, posebno vodi računa o domovima zdravlja koji se nalaze u manje razvijenim opštinama, kako kroz povoljnije standarde ugovaranja koji se primjenjuju za njih, tako i izdvajanjem dodatnih sredstava za njihovo funkcionisanje.

Rekonstrukcija Vlade plod spinovanja

* GLAS: Veliki dio mandata Vlade jedna od stalnih tema u javnosti je njena rekonstrukcija. Da li je sada i definitivno jasno da rekonstrukcije neće biti s obzirom na to da se bliže i opšti izbori i jeste li zadovoljni radom ministara?

CVIJANOVIĆ: Različite priče i spinovanja u vezi sa promjenama u Vladi RS prate nas tokom čitavog mandata, a koliko je sve to bilo tačno ili netačno, lako je procijeniti. Ova Vlada je u veoma teškim vremenim zadržala i finansijsku i drugu stabilnost i sve vrijeme imala stabilnu parlamentarnu većinu. U cjelini gledajući, zadovoljna sam postignutim, uzevši u obzir okolnosti u kojima smo radili, ali smatram da uvijek može bolje. Teret nisu nosili svi podjednako u Vladi, ali i to je, valjda, realnost. Interesantno je da su zahtjeve za smjenu Vlade, koja ima skupštinsku većinu, tražili oni, a to su SDS, PDP i NDP, koji sjede u vlasti u Sarajevu u Savjetu ministara, koji je odavno ostao bez parlamentarne većine na nivou BiH i koji uporno nastoje da krizu iz Sarajeva ili prenesu u Banjaluku ili prikriju galamom u Banjaluci.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica