Zaposlenost na Balkanu raste, problem masovan odlazak radnika

Marijana Miljić
Zaposlenost na Balkanu raste, problem masovan odlazak radnika

Banjaluka - Zaposlenost raste, ali je manjak investicija glavni uzrok zbog kojeg domaće kompanije ozbiljnije ne povećavaju broj radnika, a loše obrazovanje, starenje stanovništva i migracije prijete da dodatno ugroze tržište rada.

Problemi i izazovi za tržište rada detektovani su u izvještaju Savjeta za regionalnu saradnju "Tržišta rada na zapadnom Balkanu: učinak, uzroci i moguće politike". Iako se zapadni Balkan suočio sa dramatičnim padom zaposlenosti u periodu nakon svjetske ekonomske krize koja je potrajala od 2008. do 2011. godine, situacija se popravila u narednih pet godina i do 2016. je ukupan broj zaposlenih ponovo dostigao 6,5 miliona, što predstavlja povećanje od 8,9 odsto. U BiH je 25 odsto ili 132.054 ljudi prešlo iz statusa nezaposlenih u zaposlene, ali je taj procenat bio veći u zemljama regiona osim u Albaniji koja je imala stopu od 21 odsto. U izvještaju je navedeno da je stopa nezaposlenosti u 2016. godini bila najveća u BiH - 25,4 odsto, a najniža u Srbiji - 17,1 odsto.

Stručnjaci koji su analizirali ekonomiju zapadnog Balkana naveli su da su investicije važan faktor koji utiče na potražnju za radnicima i kreiranje poslova.

- Nizak nivo investicija u BiH objašnjava slab rast kompanija i potražnju za radnicima. Odnos investicija i bruto domaćeg proizvoda je u opadanju, tako da je 2011. godine ovaj iznosio 29,4 da bi 2015. pao na 24,6 odsto. Najproduktivniji sektori su informacione tehnologije i finansijski sektor - navedeno je u izvještaju.

Stručnjaci su naveli da je posebno visok procenat nezaposlenih mladih i da je glavni uzrok loš kvalitet obrazovanja i manjak kvalifikovanih radnika.

- Neophodno je unaprijediti obrazovni sistem u srednjim školama i na fakultetima. Uvođenje učenja baziranog na radu i dualno obrazovanje po ugledu na njemački sistem je od ključne važnosti. Takav sistem ima Srbija i on bi trebalo da bude primijenjen i u BiH - navedeno je u izvještaju u kojem je kao jedan od problema označeno i rano napuštanje školovanja, jer više od 20 odsto mladih nakon završenog trogodišnjeg srednjeg obrazovanje ne nastavlja obrazovanje.

Stručnjaci koji su se bavili analizom domaćeg tržišta rada posebnu pažnju posvetili su sivoj ekonomiji i naveli da u toj zoni prednjače muškarci i mladi.

- U sivoj ekonomiji najviše je najmlađih. BiH ima i najvišu stopu niskoobrazovanih radnika u sivoj ekonomiji jer ih je 86 bez obrazovanja, a 62 odsto sa osnovnim obrazovanjem - navedeno je u izvještaju.

Kada je riječ o migracijama, niskoj stopi rađanja i starenju stanovništva, navedeno je da su ti trendovi prisutni u svim zemljama regiona.

- Prirodni rast stanovništva je negativan u BiH i Srbiji, a ove zemlje suočene su i sa visokim nivoom migracija. U posljednje dvije decenije gotovo četvrtina populacije je napustila zapadni Balkan. Starenje i opadanje broja stanovnika u BiH uticaće na smanjenje ponude radne snage i u dugoročnom periodu biće potrebno izdvojiti više novca za prekvalifikaciju i aktiviranje stanovništva - navedeno je u izvještaju.

Radna snaga iz BiH je najviše odlazila u zemlje regiona (47,4 odsto) i zemlje EU (28,8 odsto).

U Savezu sindikata RS ističu da je pitanje da li uopšte postoji domaće tržište radne snage.

- Ono što trenutno imamo je neuređeno tržište i na dobrom smo putu da i to nestane. Slika se drastično mijenja i ne liči na ono što smo imali prije četiri ili pet godina. Broj ljudi koji traže posao opada, a pri tom ne raste zaposlenost u istom omjeru. Poenta je u tome da mi gubimo radnu snagu koja napušta BiH i odlazi za sigurnim i plaćenim radnim mjestom jer toga nema na domaćem tržištu. BiH se više ne može pohvaliti ni sa jeftinom radnom snagom jer je i ona otišla - kazala je predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić i dodala da će bez brze reakcije u pogledu poštivanja zakona i povećanja plata otići i ono malo radno sposobnog stanovništva.

Struktura zaposlenosti

U izvještaju je naglašeno da su zapošljavanju u periodu od 2010. i 2016. godine u ekonomijama zapadnog Balkana najviše doprinijeli proizvodni, građevinski, obrazovni i sektor stručne i naučne djelatnosti, javna uprava i poljoprivreda. U strukturi zaposlenosti ipak preovladavaju neproizvodne djelatnosti, što nalaže preduzimanje mjera kako bi to bilo promijenjeno.

Stopa prelaska nezaposlenih u zaposlene 2016. godine

Albanija 21%

BiH 25%

Crna Gora 34%

Srbija 37%

Makedonija 48%

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana