U moru problema BiH brinu šišmiši
Sarajevo - Pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH, na sjednici koja je zakazana za četvrtak, pored važnih zakonskih rješenja i drugih akata, naći će se, ni manje ni više, i prijedlog za davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o zaštiti šišmiša u Evropi.
Savjet ministara BiH usvojio je krajem maja Prijedlog odluke o ratifikaciji navedenog sporazuma, koji je u martu utvrdilo Predsjedništvo BiH.
Ovaj sporazum Savjet ministara je prihvatio na prijedlog Ministarstva inostranih poslova, koji ga je iz Predsjedništva proslijedio u dalju proceduru. Ovaj akt dobio je i podršku Komisije za spoljne poslove.
Sagovornici “Glasa Srpske” kažu da se pitanja kojima se bavi Savjet ministara BiH mogu svrstati u rubriku vjerovali ili ne.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Milica Marković kaže da se Savjet ministara, koji se može okarakterisati kao institucija koja se ne može pohvaliti bilo kakvim rezultatima, bavi pitanjima koja nemaju nikakve veze sa realnim životom.
- U situaciji kada ovu zemlju potresa migrantska kriza za koju institucije BiH nemaju nikakav odgovor, Savjet ministara se bavi pitanjima koja se mogu svrstati u rubriku vjerovali ili ne. Savjet ministara ne zna kako da se zaštiti od ilegalnih migranata, ne zna ko su ti ljudi, odakle dolaze, kolika su bezbjednosna prijetnja, ali očigledno ima vremena da se bavi zaštitom šišmiša. BiH je odavno u krizi u svakom pogledu kada je riječ o njenom evropskom putu i obavezama na tom putu koje ne ispunjava. Na sjednicama na kojima bi trebalo da se bave tim bitnim pitanjima, vrijeme i novac ove zemlje troše da se bave šišmišima. Možda ćemo imati podatke koliko šišmiša u ovoj zemlji ima, ako već nemamo validne podatke koliko ima stanovnika - rekla je Markovićeva.
Konstatuje da Savjet ministara pokazuje krajnju neodgovornost da ponudi odgovore na krupna pitanja, kao što je migrantska krizi, ali je, kaže, efikasan da se bavi pitanjima poput zaštite divljih životinja.
- Stvari tako stoje da će humoristički portali imati dosta materijala analizirajući rad Savjeta ministara, pa i ovaj o šišmišima. Na rad ove institucije mogu se dati samo šaljivi komentari jer i ne zaslužuju ništa drugo - rekla je Markovićeva.
Delegat hrvatskog naroda Mario Karamatić iz HSS-a rekao je da je prihvatanje Sporazuma o zaštiti šišmiša vizionarski potez Savjeta ministara.
- Dugoročno gledano, to je vrhunski potez Savjeta ministara. Ako je već izvjesno da odlazi sve što može otići, a da se ne preduzima ništa da bi BiH bila zemlja u kojoj se može normalno živjeti, onda je svakako otvoren prostor da BiH postane oaza za šišmiše - rekao je Karamatić.
U obrazloženju Sporazuma o zaštiti šišmiša (EUROBATS) stoji da BiH pristaje da potpiše ovaj dokument koji je utvrđen u Londonu 1991. godine.
U tom sporazumu navodi se da se pozivaju na Konvenciju o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, uviđajući nepovoljan status zaštite šišmiša u Evropi i u neevropskim državama, te da će učiniti sve da se šišmiši zaštite.
Navodi se i da će BiH, kao potpisnica tog sporazuma, zabraniti namjerno hvatanje, držanje, odnosno ubijanje šišmiša, osim ukoliko za to dobije dopuštenje od ovlašćenih tijela.
- Svaka ugovorna strana utvrdiće one lokalitete unutar vlastitog područja koji su bitni za status šišmiša, uključujući i njihova skloništa i zaštitnu ulogu. Ugovorna strana će uzimajući u obzir gdje je to potrebno, privredna i društvena pitanja, zaštititi takve lokacije od oštećenja, odnosno uznemiravanja i zaštititi važna hranilišta šišmiša - stoji u ovom sporazumu i dodaje se da će se posebna pažnja posvetiti staništima važnim za šišmiše.
Obavezuju se da će posebnu pažnju posvetiti podizanju svijesti o važnosti zaštite šišmiša, kako u područjima koja su okarakterisana kao područja šišmiša, tako i o zaštiti šišmiša u zgradama. Navode da će se raditi i istraživački programi za zaštitu i upravljanje šišmišima.
Članarine
BiH već godinama nema nikakvih podataka o tome da li i kakvu korist dobija od članstva njenih institucija u 160 međunarodnih organizacija širom svijeta, iako za članarine nastavlja da daje oko pet miliona maraka godišnje.
Neke od organizacija u koje odlazi novac iz budžeta su Međunarodna organizacija za zaštitu morskog dna, Evropski savez za akreditovanje i Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu biljaka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
