Tegeltija: Trijumf nad izdajničkom politikom - najveća politička i finansijska pobjeda

“Mi smo u toj borbi nepotrebno trošili svoje resurse i energiju i često smo bili više preokupirani sjednicama Savjeta ministara, očekujući šta spremaju protiv Srpske nego što smo gledali u dnevni red Vlade Republike Srpske. Pokazali smo da možemo bez njih i da nećemo dozvoliti da nas bilo ko blokira - ni predstavnici međunarodne zajednice, ni SDA, ni Savez za promjene, koji su u jednom trenutku blokirali 780 miliona KM iz međunarodnih finansijskih izvora koji su trebali da dođu u Srpsku. Rekli smo - sada ste nas blokirali i nećete nikada više”, rekao je Tegeltija u intervjuu Srni.

On je podsjetio da je Republika Srpska potom prvi put izašla na međunarodno finansijsko tržište i pokazala da postoji interesovanje za Srpsku i da tamo ima dovoljno novca koje može da obezbijedi.

“Pokazali smo da smo društvo i država koja može da funkcioniše bez njih - Savjeta ministara i međunarodnih finansijskih institucija. Naravno, Srpska mora više da radi i da više stvara da bi imala manje potrebe za zaduživanjem”, dodao je Tegeltija.

Govoreći o radu Vlade Republike Srpske u mandatu koji je na isteku, Tegeltija je rekao da to mogu da ocijene samo građani na kraju mandata, a da ga u toku njega ocjenjuju poslanici koji usvajajući ili neusvajajući ključne godišnje dokumente pokazuju da li su zadovoljni ili ne.

“Mislim da je Vlada ostvarila dobre rezultate i da se to u ovom trenutku vidi, iako smo ovaj mandat počeli tako što smo preživjeli dvije katastrofe - prirodnu u vidu katastrofalnih poplava i političku kroz formiranje vlasti u Sarajevu u koju je Savez za promjene ušao sa SDA. To nije bilo formiranje vlasti, nego neka vrsta predaje pred politikom SDA”, ocijenio je Tegeltija.

On je podsjetio da su uspješno sanirane posljedice poplava kojima je direktno ili indirektno bilo pogođeno više od 30.000 domaćinstava.

“Za više od 20.000 domaćinstava obezbijedili smo novac za saniranje objekata, sanirali smo infrastrukturu, odobrili sredstva poljoprivrednim gazdinstvima i javnim preduzećima i svima onima kojima je bila potrebna pomoć. To je ostavilo negativne posljedice na budžet Srpske, jer su poplave zapravo odnijele cijeli jedan budžet”, istakao je Tegeltija.

On je napomenuo da su se u 2015. godini, kada su mislili da će krenuti u rješavanje problema, susreli sa političkom nepogodom, odnosno formiranjem vlasti na nivou BiH.

“Kompletan smisao formiranja te vlasti bila je blokada Republike Srpske i sve je bilo podređeno tim aktivnostima. Sa strahom smo čekali svkaku sjednicu Savjeta ministara i samo je bilo pitanje šta su pripremili protiv Srpske. Nikada to nismo mogli vidjeti u najavi dnevnog reda, nego poslije završetka sjednice Savjeta ministara kada objave kakve su odluke donijeli. Ljudi iz Srpske koji rade u zajedničkim institucijama bili su u strahu, ali su kasnije vidjeli da je tamo došla ekipa koja ima vrlo loše namjere prema Republici Srpskoj i mi smo konačno unaprijed znali šta oni pripremaju protiv Srpske pa smo reagovali i spriječavali da se to nađe na sjednici Savjeta ministara”, kaže Tegeltija.

On je rekao da su nezaobilazan partner Saveza za promjene bile neke ambasade koje su imale za cilj finansijsku destabilizaciju Republike Srpske.

“Imali smo njihove najave da će blokirati sva finansijska sredstva u 2015. godini za Srpsku, smatrajući da Vlada neće moći da izdrži bez tih sredstava i da će morati da ode, a da će onda biti formirana nova vlada i već su bili odredili da je novi mandatar gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić. Mi smo znali šta da radimo, ali da nam je bilo potrebno vrijeme. Okupili smo se oko Srpske i nismo dozvolili da nas bilo šta pokoleba”, istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, znali su da će imati poteškoća i izmirivanju obaveza kada je riječ o rokovima, ali su zauzeli stav da nijednoj kategoriji društva neće umanjivati prava i da neće nikome ostati dužni, ali da će vjerovatno biti određenog kašnjenja u isplati.

“Utvrdili smo prioritete i poslagali ih od penzionera, invalida i boračkih kategorija i na taj način pravili redoslijed u isplatama. Danas smo došli u situaciju da naše obaveze uredno izvršavamo, da nemamo kašnjenja i da smo izmirili i obaveze koje su nastale i prije 2014. godine. Već duže od godinu nemamo nikakve probleme sa izvršavanjem tekućih obaveza iz budžeta”, dodao je Tegeltija.

On je rekao da su u ovoj godini povećani prihodi, a da su tekući rashodi držani pod kontrolom, što je omogućilo Vladi da dovede u red servisiranje javnog duga i da plasira sredstva u kapitalne projekte.

“To danas daje ozbiljne rezultate. Već 15 uzastopnih kvartala imamo privredni rast, a to prati i povećanje spoljnotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje, rast zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti. To se sve odrazilo na budžetske prihode. Rebalans budžeta smo obavili veoma rano, još u maju, jer smo vidjeli da su procjene prihoda mnogo bolje nego što smo planirali na početku i željeli smo da ta sredstva iskoristimo za kapitalne projekte u cijeloj Srpskoj”, naveo je Tegeltija.

On je podsjetio da je rast prihoda omogućio Vladi da se u posljednjem kvartalu ove godine odrekne oko 20 miliona KM kako bi ta sredstva bila vraćena zaposlenima i omogućeno povećanje plata svim zaposlenima i u realnom i u javnom sektoru.

“Prihodi od poreza na dohodak i od poreza na dobit su odlični, a imamo i rast doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. Nismo zadovoljni sredstvima koja naplaćujemo kroz dividendu i naša javna preduzeća bi morala da posluju mnogo bolje i da imaju bolji finansijski rezultat kako bi dio tih sredstava bio vraćen u budžet”, rekao je Tegeltija.

Govoreći o javnom dugu Republike Srpske, Tegeltija je istakao da je on od 2006. do 2008. godine imao tendenciju pada, ali da od tog perioda dolazi do globalne krize koja se odrazila i na Srpsku i dolazi do značajnog pada prihoda i privredne aktivnosti i, posljedično, rasta duga.

“Tada se pojavljuje potreba za dodatnim finansiranjem i podrškom budžetu, a nalazili smo se i u značajnim infrastrukturnim projektima za koje smo povlačili kreditna sredstva od međunarodnih finsnsijskih institucija. U tom periodu dolazi do značajnijeg rasta javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod /BDP/. Iznos duga bio je na najvišem nivou 2015. godine jer smo povukli i značajna sredstva sa sanaciju posljedica poplava i premašio je 45 odsto BDP-a. Sada ponovo imamo silazni trend javnog duga u odnosu na BDP, nemamo problema s njegovim servisiranjem i najvažnije je da važne kapitalne projekte finansiramo iz vlastitih sredstava kao što je izgradnja nove bolnice u Istočnom Sarajevu”, kaže Tegeltija.

On je kategoričan da povećanjem plata i penzija nije prekršen dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ u okviru aranžmana BiH sa tom finansijskom institucijom.

“Penzije nisu pitanje iz aranžmana sa MMF-om. Pitanje plata jeste dio dogovora sa MMF-om, ali se odnosi samo na javni sektor i na to da se ne povećava fond za isplatu plata. Mi ni na koji način nismo narušili tu poziciju, niti povećali taj okvir, a povećavanje plata u privatnom i javnom sektoru je posljedica rasterećenja privrede, neće biti povećano ukupno izdvajanje za plate i to je jasno MMF-u. Povećanje penzija je odluka Vlade, a prije svega premijerke Željke Cvijanović koja je odlučila da svaka marka koju imamo viška bude doznačena penzionerima. Penzije smo povećali u više navrata i kao rezultat rasta prihoda penzionerima obezbijedili jednokratnu pomoć, a očekujem da ćemo do kraja godine imati još jednu intervenciju prema penzionerima”, rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, novac iz aranžmana sa MMF-om neće biti uskoro na raspolaganju.

“Misija MMF-a neće doći u BiH dok ne budu formirane nove vlade entiteta i Savjet ministara, a procjena je da se to neće dogoditi prije kraja prvog kvartala iduće godine. U FBiH postoje i otvorena pitanja koja se tiču Zakona o pravima boraca i isplate naknada i obaveza u vezi sa porezom na dohodak, što je veoma teško ispuniti. U Banjaluci je bio novi šef Misije MMF-a u BiH i mi smo iznijeli stav da je bolje potpisati novi aranžman sa MMF-om nego nastaviti ovaj koji već predugo traje”, kaže Tegeltija.

Govoreći o javnim investicijama, Tegeltija je napomenuo da je Vlada Srpske u ovoj godini izdvojila 120 miliona KM.

On je rekao da u taj iznos nisu uključena sredstva kojima projekte finansiraju Srbija, redovna sredstva kojima kapitalne projekte finansiraju ministarstva, ulaganja javnih preduzeća, niti veliki projekti koji su u fazi realizacije kao što su izgradnja auto-puta ili Hidroelektrane “Dabar”.

“Mi smo donijeli 213 odluka za finansiranje projekata. Odlučili smo da ne trošimo ta sredstva na jedan ili dva velika projekta, već smo dali mogućnost lokalnim zajednicama da izaberu prioritete”, rekao je Tegeltija i dodao da će sa drugim kapitalnim projektima koji će biti realizovani putem ministarstava iz budžeta Srpske ove godine biti obezbijeđeno više od 150 miliona KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.