Radmanović: Nisam odlučio o kandidaturi na izborima

nezavisne.com
Radmanović: Nisam odlučio o kandidaturi na izborima

Ogromna većina Srba misli da ne treba ići u NATO zbog više emotivnih razloga i oko toga nema dilema, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Nebojša Radmanović, potpredsjednik SNSD-a.

"Suština je da danas NATO uopšte ne razmišlja o BiH da postane članica, a mi se ovdje svađamo ko je za, ko je protiv", rekao je Radmanović, koji je i delegat u Domu naroda BiH.

NN: Da li je u SNSD-u bilo govora o kandidaturama za naredne izbore, s obzirom na to da se o tome u medijima puno govorilo?

RADMANOVIĆ: Jeste se puno govorilo u medijima, ali je malo pažnje posvećeno stavu SNSD-a da je sada vrijeme za utvrđivanje programskih koncepcija, a za utvrđivanje pojedinačnih kandidatura i imena ima vremena. Ozbiljne političke opcije rijetko govore o kandidaturama više od godinu dana prije izbora. Kada definišemo koncepcijske pristupe razvoja RS, iz toga će proisteći kadrovi koji to mogu da iznesu.

NN: Da li vidite sebe na nekoj funkciji, recimo predsjednika RS?

RADMANOVIĆ: SNSD je velika politička partija koja može da ponudi više kandidata za sve vrste mjesta. Naravno, ne možete zatvoriti usta ljudima na ulici koji vas vide na nekoj funkciji, pa se tako spominje i moje ime. Ja sam svoje političke ambicije na određeni način zadovoljio. Bio sam dva puta član Predsjedništva BiH i poslije toga izgleda da je pri kraju politička aktivnost. Naravno, svi su ljudi vezani za politiku, i oni koji to priznaju i koji ne priznaju, pa tako i ja. Nikad se ne prestajete u potpunosti baviti jer je to dio mog života i to godinama. Ali to automatski ne znači kandidaturu.

NN: Na dnevni red Skupštine dolazi referendum o Sudu i Tužilaštvu. Je li to, po Vašem mišljenju, suspenzija ili odustajanje?

RADMANOVIĆ: Poznato je da o tome postoje različita razmišljanja na različitim nivoima. Ja pripadam onima koji smatraju da ako nije sve potpuno čisto, onda ne možete ni odustati od referenduma. Da je sve čisto i jasno onda bismo mogli da odustanemo potpuno. Sada se može desiti da se vrati situacija kada smo donijeli odluku o referendumu i zato je logičnije u ovom momentu da bude suspenzija.

U javnosti se već uveliko vodi debata ko odustaje od čega, ko je kriv što je nametnuto ili što se odustaje. Važno je da li se predstavnik Evropske komisije uključuje, jer su oni bili važni akteri kada se odluka donosila. Referendum danas u svijetu različito tumače. Primjer je ovo što se ovih dana dešava u Kataloniji, ali i to kako različite zemlje u EU različito tumače različite referendume. Mi smo tu mali i nedovoljno snažni i moramo biti svjesni da će veliki tumačiti na različite načine naše poteze. Moje mišljenje je da mi želimo da uđemo samo u red demokratskih zemalja u kojima je referendum vrh demokratije.

NN: Ali slažete li se da mali narodi treba da sagledaju rizik i da se ne izlažu suviše, pogotovo u zadnjih 20 do 30 godina?

RADMANOVIĆ: Treba smanjiti rizike, saglasan sam s Vašom sugestijom.

NN: Na to se lijepo nadovezuje pitanje o NATO-u. To je velika dilema za Srbe, s obzirom na burnu nedavnu istoriju. Da li je za Srbe pametniji dogovor da se manje izlažu opasnosti, ili je bolje ići direktno u čelo?

RADMANOVIĆ: Mislim da kod Srba nema dileme. Ogromna većina od početka misli da ne treba ići u NATO i tu ima više emotivnih razloga. Tu, prije svega, mislim na sukob s NATO-om koji nismo ni izazvali ni htjeli. Tu imate i agresivnu geostratešku politiku NATO-a prema Rusiji, a Srbi su emotivno veoma vezani za Ruse, bez obzira na to šta mi pojedinačno mislili o tome. I imamo proglašenu neutralnost Srbije, za koju smo mi vezani, sviđalo se to nekom ili ne. Ta tri razloga čine da nema dileme: mi smo protiv NATO-a. Ali, praktično i pragmatično, to je nešto drugo. Desetak godina poslije rata i bombardovanja i nekoliko godina nakon bombardovanja Srbije mi smo donijeli važne odluke koje ovaj prostor vuku prema NATO-u. U tome smo svi učestvovali. Parlament RS je donio deklaraciju i niz drugih odluka i tu smo skoro svi iz vlasti, koju su tada činili SDS i PDP, i koji sada pričaju nešto bezveze, a tamo stoje potpisi njihovih lidera, ali moram reći i mi iz SNSD-a i naši koalicioni parneri, iako su oni to mogli izglasati i bez nas. Usvojili smo i Zakon o Oružanim snagama, koji reguliše da se tri vojske koje su pucale jedne na drugu spoje i tu stoji i da svi izabrani funkcioneri moraju uraditi sve što je na putu ka NATO-u. Prije nego sam postao član Predsjedništva BiH donesena je odluka o pristupanju Partnerstvu za mir, koju sam ja onda potpisao. Kasnije, zahtjev za članstvo u Akcionom planu je akt Predsjedništva koji sam ja potpisao, o kome sad mnogi nešto pričaju, a koji je nastavak ranijeg akta koji je potpisao Borislav Paravac.

NN: Trebamo li mi, onda, ići u NATO?

RADMANOVIĆ: Suština je da danas NATO uopšte ne razmišlja o BiH da postane članica, a mi se ovdje svađamo ko je za, ko je protiv, a u stvari raspravljamo zbog sitnih dnevnopolitičkih poena, iako svi znamo da nemamo snage da sada postanemo članica. Vjerovatno ćemo usvojiti rezoluciju u Narodnoj skupštini o neutralnosti, što smo u našim razgovorima s građanima ustanovili da je i njihova želja, i mislim da se o njoj ovdje neće previše ni razgovarati niti će se NATO na nju posebno osvrnuti.

NN: Kako SNSD kao stranka vidi budućnost, a u svjetlu deklaracije koju ste usvojili 2015. o referendumu o nezavisnosti RS 2018. godine?

RADMANOVIĆ: Deklaracija kaže da mi želimo samostalnost u okviru dejtonskih nadležnosti i hoćemo ravnopravnost. To ne piše tako, ali iz njenog zaključka jasno proizlazi da mi hoćemo samostalnu RS ne van Dejtona. I ona kaže da ako nam nastave otimati nadležnosti, idemo na referendum. I to je izazvalo buru reagovanja, od velikih sila, pa do nas malih ovdje, i svako to tumači na razne načine. Prije svega mislim na nedolične reakcije SDA, koja je samo u zadnjih nekoliko dana reagovala na različite hipotetičke izjave. Tako se ne može graditi BiH. Ako se ovako nastavi, sa ili bez SNSD-a, referendum će se desiti kad-tad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana