Poslanici “raspakuju” izvještaj o Srebrenici

Vedrana Kulaga
Poslanici “raspakuju” izvještaj o Srebrenici

Banjaluka - Posebna sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj će biti riječi o izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice polovinom jula 1995. godine, zakazana je za 14. avgust.

Datum novog zasjedanja parlamenta utvrđen je juče na sjednici skupštinskog kolegijuma, gdje su opozicioni predstavnici bili uzdržani jer smatraju da o ovom pitanju prvo treba da se izjasni Vlada Srpske, koja je prije 15 godina formirala tu komisiju. 

Na posebnoj sjednici će se obratiti predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i zatražio njeno održavanje, a na nju će biti pozvan i predsjednik Vlade u periodu kada je usvojena informacija Dragan Mikerević, te predsjednik i članovi Komisije.

Predsjednik parlamenta RS Nedeljko Čubrilović rekao je da je povod za održavanje posebne sjednice to što je Udruženje “Majke Srebrenice” predstavniku njemačkog tužilaštva  predalo spisak sa imenima 22.000 osoba, sa zahtjevom da budu procesuirani.

- Pred nama je sveobuhvatna rasprava o ozbiljnom pitanju i parlament će sigurno zauzeti stav i svoje viđenje situacije - kazao je Čubrilović i dodao da Skupština nema nadležnost da povuče taj izvještaj.

Dodik će imati priliku da u 60 minuta pred poslanicima da viđenje situacije, a juče je, komentarišući navode opozicije, rekao da ne zna zašto se polemiše, te dodao da niko nema namjeru da se obračunava ni sa kim u vezi s tim.

- Izvještaj je očigledno bio štetan za RS. Pokazao se kao mjesto za spekulacije i omogućio da se na njemu nađe značajan broj ljudi bez ikakvih činjeničnih dokaza o učešću u zločinima. To se sada koristi kao razlog za protjerivanje tih ljudi. Niko ovdje ne smatra da treba da se negira zločin. Desio se zločin prema Bošnjacima, ali ono što nedostaje u izvještaju je dio koji se odnosi na stradanje Srba. Mi ne negiramo činjenice, ali želimo da u cjelovitom izvještaju koji bi uradila nezavisna komisija bude integrisana istina o dešavanjima u Srebrenici, gdje je ubijeno i 3.500 Srba pod komandom Nasera Orića - rekao je Dodik.

Pozvao je članove SDS-a i PDP-a da se na sjednici zajedno okupe u vezi sa ovim pitanjem i imaju zajednički pristup koji će samo odgovarati istini.

Poslanik NDP-a Dragan Čavić, koji je u vrijeme izvještaja bio predsjednik Republike, kazao je da opozicija ne bježi od ove teme, ali da traže da se svim poslanicima dostave svi materijali koji su bili u vezi sa izvještajem Komisije i da na sjednicu budu pozvani i predsjednik i članovi Komisije i tadašnji premijer RS.

Nesporno je, kaže, da nakon 15 godina mnoge stvari koje su tada prihvaćene kao činjenice u izvještaju danas “ne stoje”, ali da je i ranije bilo pokušaja da se u ovu priču upetlja Narodna skupština, što je on, kako kaže, sasjekao.

Njegov stav je da je o ovom pitanju trebalo da se raspravlja mnogo ranije, a ne neposredno pred izbore.

- Izvještaj nije bio politički hir, nego obaveza po presudi. Ovo nije pitanje političkih partija u RS, ovo je pitanje RS i potreban je konsenzus - rekao je Čavić.

Poslanik SDS-a Vukota Govedarica kazao je da Vlada jedina ima pravo da izvještaj stavi van snage.

- Pitanje je da li je cilj izborni benefit ili da donesemo smjernice koje će uticati na ispravku stvari iz izvještaja - rekao je Govedarica. Dodao je da će, ako ova tema dođe na Vijeće naroda, stići i do Ustavnog suda RS.

Iz koalicije Domovina juče su potvrdili da su protiv ove sjednice, ali da će stav o tome da li će tog 14. avgusta biti u poslaničkim klupama usaglasiti pred početak te sjednice.

U obrazloženju zahtjeva za sazivanje sjednice navedeno je da je, između ostalog, Republički centar za istraživanje rata analizirao rad i rezultate Komisije, te da je argumentovano utvrdio netačnost podataka o licima koja su na spiskovima u vezi sa događajima kojima se bavila komisija. Taj spisak je, piše, sačinjen uz prijetnje visokog predstavnika u BiH Pedija Ešdauna 2004. godine.

Komisija

Vlada RS je 15. decembra 2003. godine donijela odluku o formiranju Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine kako bi dostavila odgovor na odluku Doma za ljudska prava iz marta 2003. Odluka je donesena u procesu po apelacijama koje su podnijele porodice nestalih u i oko Srebrenice o čijim sudbinama nisu imali podatke.

Komisija je rad započela u januaru i radila je do oktobra 2004. godine, a podnijela je dva izvještaja. U zahtjevu za održavanje sjednice piše da su još u radu Komisije članovi ukazivali na to da nije raspolagala dokazima o krivici i da nije imala mandat da se bavi identifikacijom žrtava sa aspekta utvrđivanja uzroka smrti.

- Članovi Komisije su i tokom rada zaključili da su svi podaci neprecizni i nepouzdani, te da eventualno mogu samo biti polazna osnova za neki rad, a ne završna analiza ili istraga - navedeno je u zahtjevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana