Nova stara imena na ambasadorskim pozicijama
Predsjedništvo BiH je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, nakon što je opozvalo 21 ambasadora te tri šefa bh. misija u svijetu i tri generalna konzula, razmatralo i moguća imenovanja ambasadora koji će ih naslijediti. Naravno, ukoliko uspješno prođu predviđene procedure, kako u BiH tako u zemlji prijema.
Kako nezvanično saznaje „Dnevni avaz", tako bi Boro Bronza, inače profesor istorijskih nauka iz Banjaluke, mogao biti budući ambasador u Švajcarskoj.
Koviljka Špirić, nekadašnja ambasadorica u Kanadi i u još nekoliko zemalja, mogla bi biti ambasador u Poljskoj, Milica Ristović-Krstić, odbornica SNSD-a u Istočnoj Ilidži, spominje se kao buduća ambasadorica u Grčkoj, a Zdravko Begović, koji je prije desetak godina bio ambasador BiH u Ljubljani, mogao bi biti imenovan za ambasadora u Bugarskoj.
Milorad Živković, nekadašnji poslanik i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, mogao bi biti ambasador u Sloveniji, a Slaviša Ćeranić u Rumuniji.
Svi pobrojani popunit će kvote predviđene za ambasadorska mjesta iz reda srpskog naroda i uglavnom su kadrovi SNSD-a.
Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, nakon jučerašnje sjednice nije htio otkriti imena novih ambasadora, izjavivši „da je diplomatska politička praksa da se ne saopćava ime dok ga zemlja domaćin ne prihvati."
Također, Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva, odabrao je svoju „reprezentaciju" ambasadora, pa se tako spominje da bi Jadranka Negodić, nekadašnja ambasador u Velikoj Britaniji, mogla biti na čelu Ambasade BiH u Njemačkoj.
Ivana Robović iz DF-a bi, navodno, mogla biti nova ambasadorica BiH u Belgiji, a Slavko Matanović, koji je kratko vrijeme bio ministar saobraćaka i veza BiH u ime DF-a, trebao bi biti ambasador u Rimu. Također, saznajemo da bi Ivan Orlić, kojeg je Komšić u svom prethodnom mandatu kolektivnog šefa države postavio za ambasadora u Francuskoj, mogao bi biti na čelu Savjeta Evrope u Strazburu.
Podsjećamo, Dodik i Komšić smijenili su gotove sve ambasadore koje su imenovali njihovi prethodnici Mladen Ivanić i Dragan Čović.
Naravno, to nisu mogli učiniti bez saglasnosti Šefika Džaferovića, bošnjačkog člana Predsjendištva, jer se sve odluke o kolektivnom šefu države u vezi s spoljnom politikom donose konsenzusom. A, kada su kadrovi u pitanju, tu se tročlano Predsjendištvo BiH očigledno veoma brzo dogovori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
