Lars Gunar Vigemark za Glas Srpske: Političari moraju da zaborave rat

* GLAS: Evropska komisija je kreirala još jedan izvještaj u kojem nije navedeno mnogo toga pohvalnog za BiH. Kakvi su Vaši utisci?

VIGEMARK: Definitivno je previše političkih prepucavanja. Predizborna kampanja je prerano počela, ima već godinu, te je samim tim otežano donošenje važnih odluka, uključujući i one koje se tiču daljeg sprovođenja Reformske agende. Istovremeno, mnogo važnih odluka i reformi je doneseno u ranim fazama i dosta toga usaglašeno je prije nego što je došlo do ovog političkog zastoja. Evropska komisija počela je sa procesom ocjenjivanja odgovora iz BiH na upitnik Evropske komisije, zbog čega je izvještaj o napretku BiH nešto kraći od prošlog. U njemu su analizirane osnovne oblasti, kao što su vladavina prava, javna uprava, ekonomske reforme i razvoj. Postignut je određeni napredak kada je riječ o ljudskim pravima, ali u toj oblasti je potrebno unaprijediti zakonske i druge okvire. Napredak je zabilježen i u značajnom broju makroekonomskih indikatora.

* GLAS: U izvještaju je upozoreno da još nisu donesene izmjene Izbornog zakona u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH. Šta se može desiti ukoliko te izmjene ne budu usvojene s obzirom na to da je do raspisivanja izbora ostalo još dvadesetak dana?

VIGEMARK:  Bilo je mnogo sastanaka i razgovora između političkih stranaka, ali, nažalost, nije bilo političke volje da bude pronađen zajednički stav. Naša uloga je da pomognemo da bude iznađen zajednički stav, a ne nametanje rješenja. Odluka Ustavnog suda je reakcija na izmjene koje je prije petnaestak godina nametnuo tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič. I to samo po sebi govori da neka uvezena rješenja nisu baš dobra, bar ne dugoročno. Možda su kratkoročno riješene neke stvari, ali nije obezbijeđeno dugoročno rješenje. Preostale sedmice mogu biti iskorišćene da istinski i iskreno budu vođeni razgovori bez ponavljanja dobro znanih pozicija. Treba pokušati biti realan i doći do svima prihvatljivog rješenja.

* GLAS: Šta je to realno?

VIGEMARK: Ako mene pitate, to je ono na šta se fokusirao Ustavni sud u svojoj odluci u predmetu "Ljubić". Najkraće rečeno, govorimo o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. U suštini, moguće je sprovesti izbore, ali će se pojaviti problem kada na red dođe imenovanje delegata u taj dom. To će imati negativne posljedice u FBiH i na nivou BiH, a, plašim se, i na RS. Jedna od stvari kojima se treba baviti je i izbor predstavnika srpskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH. Srba je brojčano manje u FBiH, ali to ne znači da ne treba da imaju legitiman glas. Moj prijedlog je da se nastavi sa razgovorima čak i nakon izbora, ako do tada ne dođe do dogovora. Ne smijemo zaboraviti ni odluku u predmetu "Sejdić i Finci". I to je jedno od pitanja koje će se neminovno morati rješavati u kontekstu evropskih integracija. Mislim da je otvoreno previše pitanja koja se tiču Izbornog zakona.

* GLAS: Stvari o kojima govorite nisu sve što žele stranke u FBiH uključene u taj proces?

VIGEMARK: Predstavnici Hrvata bi htjeli da se bavimo i pitanjem izbora članova Predsjedništva BiH, a neke od sarajevskih političkih stranaka da bude otvoreno pitanje Doma naroda i njegovih nadležnosti, ali mislim da u ovom trenutku ništa od toga nije realno zbog vremenskih ograničenja. Što se nas tiče, ništa od stvari iz odluke Ustavnog suda ne govori o ovim pitanjima. Ako se nas pita, treba ići korak po korak, kao i sa drugim  reformama, jer se ne može sve odjednom riješiti. Za sve to bi bio potreban "Dejton  dva", a u ovom trenutku nema volje ni sa jedne strane za takvo nešto.

* GLAS: Da li bi moglo doći do dodatnih komplikacija ako do izbora ne budu donesene izmjene Izbornog zakona?

VIGEMARK: Svako će biti na gubitku sa daljim kašnjenjima, pogotovo ako ne bude bilo moguće sprovesti izborne rezultate. Ako nema zakonodavnih tijela i izvršne vlasti, onda je teško donijeti bilo koju značajniju odluku. A kada se ne mogu donositi značajnije odluke, to će neminovno imati posljedice po evropske integracije. Bili smo svjedoci političkih prepucavanja prije godinu kada se izgubilo vrijeme na evropskom putu, a sada smo ponovo u sferi tih prepucavanja, i to u trenutku kada zemlje u regionu naporno rade i ostvaruju napredak. Za BiH je važno da se politički lideri drže svoje izjave koju su potpisali prije tri godine.

* GLAS: Kako komentarišete izjavu predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da postoji mogućnost novog rata u državama regiona ako ne postanu članice EU i što bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović neprestano pominje sukobe?

VIGEMARK: To je lični Junkerov komentar. Nisam vidio da postoje analiza ili interna dokumenta koja ukazuju na rizik rata u BiH i regionu. EU ne želi da uvozi nestabilnost, nego da izvozi stabilnost. Naše mišljenje je da u ovom trenutku ne postoji nikakav rizik od rata u BiH, a posebno bi politički lideri trebalo da prestanu pričati o tim stvarima. To nije odgovorno ponašanje, pogotovo u periodu prije izbora jer se kod ljudi javlja strah. Treba razgovarati o reformama, kako stvoriti više radnih mjesta, o obrazovanju, zdravstvu...

Krivični zakon

* GLAS: Dogovora nema ni o izmjenama Zakona o krivičnom postupku, a Ustavni sud BiH je najavio da će u maju osporene odredbe staviti van snage. Do čega bi moglo doći ako do tada ne budu usvojene izmjene zakona?

VIGEMARK: Ako situacija ostane ovakva kakva jeste počinioci krivičnih djela neće imati problem da prelaze entitetske granice, čine krivična djela bez straha od procesuiranja. To nije u duhu približavanja EU i ovo se tiče svih građana. Ne želite ni organizovani kriminal ni teroriste koje je ionako teško pratiti i procesuirati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.