Ko je sve pod sankcijama Stejt departmenta

Ko je sve pod sankcijama Stejt departmenta 12.09.2018 09:26 | nezavisne.com

Vašington, Sarajevo - Nikola Špirić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, zadnji je u nizu iz BiH i s Balkana kome su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije.

Naime, SAD su iskoristile odredbu iz zakona o finansiranju Stejt departmenta i programa međunarodne pomoći da Špiriću, zbog sumnje na visoku korupciju, i njegovoj porodici zabrane ulazak u tu zemlju.

Sankcije Špiriću potpisao je Majk Pompeo, državni sekretar SAD, i ove sankcije razlikuju se od sankcija koje je dobio Milorad Dodik, predsjednik RS. Sankcije Dodiku izreklo je Ministarstvo finansija SAD i one su mnogo rigoroznije, jer osim zabrane ulaska u SAD uvode mjere zamrzavanja imovine, ali i zabrane komuniciranja američkih državljana s osobama pod sankcijama.

Kada se radi o sankcijama Ministarstva finansija SAD, za područje Balkana one su uvedene za mandata američkog predsjednika Džordža Buša, a na njoj se, zajedno sa Dodikom, nalazi još 192 pravna i fizička lica s Balkana.

Osim Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije koji je preminuo davne 2006, na listi sankcija tzv. crnoj listi nalaze se i Radovan Karadžić, bivši i prvi predsjednik RS, njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević, aktuelna potpredsjednica Narodne skupštine RS, Srpska demokratska stranka i brojni drugi funkcioneri te stranke, uključujući i Milovana Bjelicu, aktuelnog načelnika Sokoca. Na listi se, između ostalih, nalaze i Slobodan Tešić, koji je označen kao jedan od najvećih trgovaca oružjem na Balkanu, zatim Dragan Spasojević, Dragomir Vasić, Savo Krunić zbog ratnih zločina, a tu su i Tihomir Blaškić, general HVO-a, kao i visoki bošnjački funkcioner Bakir Alispahić. Iako je oslobođen optužbi za ratne zločine u Hagu, bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović takođe se nalazi na crnoj listi, kao i Dragoljub Ojdanić, bivši ministar odbrane SRJ, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina na KiM, a na spisku nepoželjnih je i Nikola Šainović, bivši srpski premijer, koji je takođe bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina na Kosovu. Američka administracija smatra da prijetnju predstavlja i Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je u Hagu osuđen, a na istom spisku je i Veselin Šljivančanin. Na crnoj listi su i dalje Franko Simatović, bivši komandant DB-a, i Jovica Stanišić, bivši načelnik Službe DB-a. Tu je i Milorad Ulemek Legija, osuđen za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

Na balkanskoj listi ne nalaze se kriminalci i teroristi, već pravna i fizička lica za koja se smatra da ugrožavaju mir na Balkanu. Na ukupnoj listi se nalazi 5.500 imena. Za sve američke državljane, pravna i fizička lica koja žive ili posluju u Americi zabranjen je bilo kakav kontakt s licima s balkanske liste, a u Bušovoj direktivi navedeno je da bi lica za koja se utvrdi da su počinila krivično djelo u kontaktu s licima s liste mogla dobiti zatvorsku kaznu do deset godina ili novčanu kaznu više od pola miliona dolara.

Iako zvanično nije rečeno na šta se konkretno optužbe odnose u vezi sa Špirićem, prema našim saznanjima posredno se radi o procesu donošenja izmjena Zakona o krivičnom postupku i drugim pravnim instrumentima u BiH koji još nisu u potpunosti osposobljeni kako bi se BiH borila protiv sistemske i političke korupcije.

Zakon na koji se Stejt department poziva traži od Stejt departmenta i američkih ambasada da obrate pažnju da u zemljama u kojima SAD pruža pomoć nema sistemske korupcije koja bi, između ostalog, mogla dovesti u opasnost i zloupotrebu pomoći američkog naroda.

Za razliku od sankcija protiv Dodika, čiji proces donošenja i ukidanja obuhvata više desetina agencija i proces koji može trajati i nekoliko godina, sankcije Stejt departmenta mogu se mnogo lakše uvesti i za njih je praktično potreban samo potpis državnog sekretara. Kako nam je rečeno, zakonske odredbe na osnovu kojih su sankcije izrečene predviđaju da se dokazni materijal u roku od najviše šest mjeseci mora predstaviti odborima u Senatu, nakon čega se mogu donijeti dalje odluke. Takođe nam je rečeno da će nakon sudbine izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH biti odlučeno o eventualnim daljim koracima prema drugim funkcionerima te da se ne isključuju nove sankcije.

Pored zvaničnog objašnjenja Stejt departmenta i američke ambasade da je Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od nje, uključujući “ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH”, istaknuto je da su sankcije dokaz da SAD ozbiljno shvataju korupciju.

“Vjerujemo da je važno da vlasti i javnost BiH budu upoznati s tim koliko ozbiljno SAD shvataju problem javne korupcije i uključenost Špirića u koruptivne aktivnosti. Vlada SAD i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprečavaju korupciju i pružaju podršku jakim i nezavisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije”, istakli su u Ambasadi SAD.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica