Kanadski oficir na suđenju Karadžiću: Muslimani granatirali svoj narod
Hag - Kanadski vojni obavještajac rekao je danas na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu da su muslimani artiljerijski gađali sopstveni narod u Sarajevu da bi za to okrivili Srbe i izazvali međunarodnu intervenciju protiv njih.
Svjedok odbrane, kanadski oficir izjavio je da je u glavnoj komandi Unprofora u Zagrebu, gdje je službovao, "bilo rašireno vjerovanje da su muslimani bili odgovorni za neke od najzloglasnijih incidenata" u kojima su tokom rata stradali civili u Sarajevu.
"Vladalo je uvjerenje da muslimanske snage artiljerijski gađaju sopstveni narod kako bi okrivili Srbe i izazvali međunarodnu intervenciju u svoju korist", izjavio je ovaj zaštićeni svjedok.
On je naglasio da su, po saznanjima koje je imao, muslimani bili odgovorni za "bar jednu" od dvije eksplozije na pijaci Markale, javljaju beogradski mediji.
U prvoj, 5. februara 1994. godine, poginulo je 66 osoba, a ranjeno više od 140 građana. U drugoj, 28. avgusta 1995. godine, stradale su 43 osobe, dok je ranjeno 75.
Svjeok je tvrdio da mu je "jedan američki vojnik" pokazao sliku na kojoj se vidi kako 5. februara 1994. godine "jedna osoba sa prozora zgrade baca minobacačku granatu" na Markale.
Za drugu eksploziju ispred zatvorene pijace Markale avgusta 1995. godine svjedok je izjavio da "nije moglo biti utvrđeno sa koje je strane bila ispaljena".
Dok je boravio u BiH, svjedok je rekao da se uvjerio da su pripadnici Unprofora, NATO i nacionalnih kontigenata radili na utvrđivanju "potencijalnih meta" u Republici Srpskoj za napade aviona NATO. Te informacije prenosili su Alijansi, a svjedok je vidio te spiskove.
Na terenu su, po njegovim riječima, bili i zapadni specijalci koji su, u i oko muslimanskih enklava u istočnoj Bosni, navodili bombe NATO aviona na srpske ciljeve.
On je rekao da su maja 1995. godine ti "istureni vazduhoplovni kontrolori" označili kao metu depo za municiju na Palama, koji je avijacija NATO potom uništila, "obezbijedivši vojnu prednost za muslimane". Za to je, prema navodima svjedoka, znao i Rupert Smit, tadašnji komandant Unprofora u BiH.
Pošto je, po povratku iz BiH, proučio obiman materijal "s oznakom tajnosti" o zbivanjima u Srebrenici jula 1995. godine, svjedok, kako je rekao, nije našao nijedan dokaz da je Karadžić "bio umiješan ili informisan" o masovnim pogubljenjima muslimana koje je VRS, po optužnici, počinila pošto je zauzela tu enklavu 11. jula 1995.
O prvoj eksploziji na Markalama danas je svjedočio i francuski oficir koji je učestvovao u istrazi, ali je njegov iskaz, zbog zaštite identiteta, bio većim dijelom zatvoren za javnost.
U Karadžićevu odbranu, iskaz pred sudijama jutros je dao i britanski brigadni general Vire Hejz, koji je bio načelnik štaba Unprofora u Kiseljaku kod Sarajeva od aprila do oktobra 1993. godine.
Hejz je opisao teške pregovore o demilitarizaciji Srebrenice u proljeće 1993, potvrdivši da je Karadzić prethodno naredio da se zaustavi ofanziva Vojske Republike Srpske na tu enklavu i da se omogući pristup humanitarnim konvojima.
Prema sporazumu od 18. aprila 1993. godine VRS i Armija BiH saglasile su se da će Srebrenica biti demilitarizovana odmah pošto u nju uđe jedna četa Unprofora, naveo je svjedok.
U skladu sa dogovrenim, Hejz je definisao "sigurnu zonu" koja je obuhvatala "urbano područje Srebrenice i brda neposredno iznad". Kada je 21. aprila 1993. godine, zajedno sa nenaoružanim oficirima VRS, otišao u Srebrenicu da provjeri da li je demilitarizacija sprovedena, britanskog brigadira je u enklavi dočekao Naser Orić "koji je bio naoružan, kao i dvojica njegovih tjelohranitelja".
"Sa Orićem sam razgovarao pola sata i objasnio sam mu sporazum. Izgledalo je da on ili prethodno nije bio informisan o tome ili da to nije u potpunosti shvatio", rekao je Hejz, dodavši da je Orić "nestao" prije nego što su ga vidjeli oficiri VRS.
Ono što je vidio na punktovima za prikupljanje oružja u Srebrenici, po riječima svjedoka, bilo je potpuno u skladu sa naređenjem tadašnjeg generala ABiH Sefera Halilovića, koje je kasnije vidio, da se upotrebljivo oružje ne predaje pod kontrolu Unprofora.
Sporazum o demilitarizaciji, ocijenio je Hejz, nije bilo moguće sprovesti zato što "nijedna strana nije bila voljna" da to učini i zbog međusobnog nepovjerenja.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
