Josip Grubeša, ministar pravde BiH za “Glas Srpske”: Strategija važnija Evropi nego nama

Željka Domazet
Josip Grubeša, ministar pravde BiH za “Glas Srpske”: Strategija važnija Evropi nego nama

Postalo je očigledno da su revidirana Strategija za procesuiranje ratnih zločina i privođenje tih predmeta kraju bitniji međunarodnim predstavnicima nego nekima u BiH, i to upravo onima koji se najviše demagoški eksponiraju u medijima o ovom pitanju, tvrdi ministar pravde BiH Josip Grubeša.

U intervjuu za “Glas Srpske” Grubeša ističe da se mora imati na umu da strategija nije pravljena po mjeri bilo koga niti je napravljena da zadovolji žrtve.

- To je plan kako završiti ove predmete - kaže Grubeša.

GLAS: Revidirana strategija još nije usvojena. Šta je sporno pa se taj dokument ne stavlja na dnevni red sjednica Savjeta ministara?

GRUBEŠA: Jedna od tačaka dnevnog reda strukturalnog dijaloga o pravosuđu između Evropske unije i BiH početkom jula bilo je i pitanje gdje se nalazimo kada je u pitanju donošenje revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, imajući u vidu da je Delegacija EU nedvosmisleno podvukla da je vladavina prava, a tačnije rečeno, reforma pravosuđa, u fokusu i od esencijalnog značaja za pripremu mišljenja Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU. Naravno, trebalo bi da mi budemo ti kojima je ona bitnija jer će se tako zatvoriti poglavlje bolne prošlosti i dati prilika boljoj budućnosti BiH.

GLAS: Kada se može očekivati da BiH dobije revidiranu strategiju?

GRUBEŠA: Da budem najiskreniji, i ja bih volio da to znam, ali to više nije u mojoj nadležnosti. Radna grupa sastavljena od stručnjaka, a čiji rad su pratili i stručnjaci iz EU, sačinila je tekst, a naglasak je stavljen na modalitet kako završiti predmete u što skorijem roku. Nekima je, čujem, sporno što se predmeti spuštaju na entitetsko pravosuđe, što je sramota za pravnu državu kakvom se BiH smatra. Nedopustivo je i politički neodgovorno i štetno iznositi paušalne i neutemeljene ocjene o radu pravosuđa bilo kog nivoa. Uostalom, ako ćemo objektivno govoriti na temelju pravnih i statističkih parametara, građani svoje životne sporove najviše završavaju na tim sudovima.

GLAS: Javnost i neki stručnjaci uveliko tvrde da je riječ o opstrukciji da BiH ostane bez izuzetno bitnog dokumenta te da se predmeti ratnih zločina rade po nečijem nalogu, a ne prema prioritetima. Kako to komentarišete?

GRUBEŠA: Nisam spreman promišljati na taj način, a kamoli vjerovati da postoje ljudi i političke struje u BiH koji bi koristili ovako veliku patnju i bol za progon svojih  političkih neistomišljenika ili oponenata jer sve su žrtve iste, svaki bol je isti. A ako to pak rade, onda će se i dalje dešavati da susjedi vode istrage i podižu optužnice protiv lica o kojima i mi vodimo istrage, ali ne završavamo postupke jer dalje od istrage ne odmičemo. U tom slučaju, vjerujem da će javnost znati da prepozna takva nedopustiva moralna i ljudska posrnuća i na adekvatan način sankcionisati takvo postupanje. Dok se to ne desi, našim susjedima ćemo pružati argumente i davati za pravo da utjeruju pravdu jer se mi oglušujemo o bol određene kategorije žrtava.

Uloženo mnogo para

GLAS: Otkud toliko protivljenje mogućnosti da predmeti ratnih zločina pređu na niži nivo?

GRUBEŠA: Sud BiH je specijalizovan sud i svi resursi proteklih godina uloženi u njega išli su za tim da oni procesuiraju najteže predmete ratnih zločina, a ne sve. Uostalom, toliko je sredstava, kako domaćih, tako i donatorskih, uloženo u jačanje kapaciteta pravosuđa u entitetima, a sada ispade da je sve to uzaludno jer neki nisu za to da ti sudovi rade za šta su uspostavljeni, pravdajući to nepovjerenjem u profesionalnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana