Josip Grubeša, ministar pravde BiH, za “Glas Srpske”: Mektić ne zna da i ne postoji “državni udar”

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, za “Glas Srpske”: Mektić ne zna da i ne postoji “državni udar” 23.05.2018 12:02 | Željka Domazet

Ne postoji propisano krivično djelo “državni udar”. Radi se više o narodnom terminu koji nema pravno uporište u našem sistemu, istakao je u intervjuu za “Glas Srpske” ministar pravde BiH Josip Grubeša.

GLAS: BiH potresa kriza u vezi sa dolaskom većeg talasa ilegalnih migranata, a Savjet ministara BiH je o tome raspravljao na posljednjoj sjednici. Da li su donesene ikakve odluke kojima je jasno rečeno na koje lokacije će biti smješteni migranti?

GRUBEŠA: Vjerujte da sam bio iznenađen potezom ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića kada je pokušao autobusima prebaciti migrante u Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) i kada je postupanje ovlaštenih službenika HNK okarakterisao kao “državni udar”. Savjet ministara BiH nije i ne može odlučivati gdje će migranti i azilanti biti smješteni. Ministar Mektić je Savjetu ministara BiH prezentovao informaciju s prijedlogom mjera koje treba hitno preduzeti s fokusom na ilegalne migrante i propusnost granice, prije svega sa istočnim susjedima BiH. Tim prijedlogom mjera je predložen način prevazilaženja trenutnih problema. To je razmatrano na sjednici Savjeta ministara i zaključeno da akcioni plan koji je dostavio ministar Mektić može biti dalje razmatran na nadležnom tijelu kao nacrt. Znači, o donošenju odluka na osnovu te tačke dnevnog reda nije bilo govora.

GLAS: Kako komentarišete Mektićeve poteze koji su uslijedili nakon blokade ulaska autobusa sa migrantima u HNK koju je on nazvao državnim udarom?

GRUBEŠA: Treba li ponovo da naglašavam da ne postoji propisano krivično djelo “državni udar”? Radi se više o narodnom terminu koji nema pravno uporište u našem sistemu. Ne treba ni da govorim da se čak ni prema uvriježenom shvatanju ovog kolokvijalnog termina on ne može primijeniti na zakonito postupanje ovlaštenih službenika HNK. Nedostojno je jednog ministra da u ovakvoj situaciji koristi kolokvijalne, ali neustavne termine kojima karakteriše postupanje ustavnih struktura HNK. To se posebno odnosi na državnog ministra koji je u konkretnoj situaciji trebalo da iskoristi svoj status koordinatora i ovu, iako neodobrenu, akciju prebacivanja migranata izvede na puno prihvatljiviji način. Ministar Mektić, kao ni bilo koji drugi ministar u BiH, ne bi smio pozivati Tužilaštvo BiH da radi svoj posao i prijetiti zakonitim organima kantona, već se ponašati kao diplomata i probleme rješavati politički korektno.

GLAS: Još nisu usvojene izmjene Zakona o krivičnom postupku. Vi ste imali svoj prijedlog, koji nije nikada ni razmatran na sjednici Savjeta ministara. Kako to komentarišete?

GRUBEŠA: Neozbiljno je od Savjeta ministara BiH da ni ne razmatra nacrt zakona koji predlaže Ministarstvo pravde kao ovlašteni predlagač. Zalažem se za to da argumentovano razgovaramo o prednostima i eventualnim nedostacima mog nacrta zakona, ali nisam za guranje propisa na mišiće i ignorisanje ovlaštenih institucija kada to nekome odgovara. Nacrt koji sam spreman braniti produkt je radne grupe sastavljane od stručnjaka institucija svih nivoa vlasti u BiH, ali izgleda da institucije vlasti sa svih nivoa za neke nisu dovoljno stručne pa su očigledno tražili druge “stručnjake” sa prihvatljivim mišljenjem.

GLAS: Šta će se dogoditi ukoliko Ustavni sud BiH stavi van snage odredbe postojećeg zakona koje je proglasio neustavnim?

GRUBEŠA: Istražni organi će morati koristiti druge vidove dokazivanja, što će biti teško za pronevjeru i prevaru u službi, ali to je svakako SDA izbacila iz svog prijedloga zakona.

Nepotrebno dugo prisluškivanje

GLAS: Savjet ministara BiH je usvojio izmjene Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH i uputio ih u Parlament BiH. Tim prijedlogom se propisuje da posebne istražne radnje mogu trajati 48 plus 48 mjeseci. Kako komentarišete taj prijedlog i da li će time biti sprovedena odluka Ustavnog suda BiH?

GRUBEŠA: Korištenje ovih mjera zahtijeva resurse i usmjeravanje pažnje osoblja koje nije neograničeno. Korištenje mjera u periodu od osam godina protiv istih osoba ne može biti efikasno i ekonomično, a posebno ne može koristiti za zaštitu građana u borbi protiv najtežih oblika kriminaliteta. Osobu koja ponašanjem u periodu od maksimalno četiri godine ne pokaže kriminalne radnje koje zahtijevaju da se njenim ponašanjem bave druge institucije i pravosuđe, nije opravdano pratiti još četiri godine. Sa operativne strane je sasvim dovoljno da posebne istražne radnje od strane OBA budu vršene dvije godine, a u izuzetnim slučajevima još dvije. Ako protekom tog roka ne bude pronađen dokaz da se osobom ili grupom osoba treba baviti pravosuđe, resursi i osoblje treba da se bave drugim prijetnjama. Nadalje, ako uzmemo u obzir odluku Ustavnog suda u smislu odredaba Zakona o krivičnom postupku, jasno je da je intencija bila da se razgraniči trajanje svake od mjera prema vrsti krivičnog djela, što je ovdje u potpunosti izostavljeno.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica