Izmjena Zakona o odbrani uskoro na dnevnom redu?

Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je poslije sastanka sa liderima SDA i HDZ-a BiH Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, održanom u srijedu, izjavio je da će Republika Srpska pokrenuti inicijativu prema zajedničkim organima vlasti da se promijene određeni akti koji su drugačije govorili u vezi sa njenim zahtjevom o vojnoj neutralnosti.

Dodik je ponovio i tada da je zvanična politika Republike Srpske vojna neutralnost, a da u FBiH misle da BiH treba da se kreće prema NATO-u.

- To pitanje može da ostane u debatama. Ono ne može da dobije saglasnost u vidu odluke iz niza razloga, ali je veoma realno i racionalno za shvatanje da ono neće nestati zato što mi iz RS smatramo da treba biti drugačije - naveo je Dodik.

Dodikov savjetnik Srđan Perišić smatra da je potrebno da se sva pitanja o kojima nema konsenzusa zaobiđu i da se radi na stvarima o kojima se može postići dogovor kako bi se zemlja razvijala. Perišić je naglasio da tako radi i Švajcarska koja ima sličan politički sistem kao i BiH.

- Na to ukazuje Dodik kada govori da se zaobiđu problemi. Nijedno pitanje gdje nema konsenzusa ne smije da koči. Najavio je da će, kada budu razgovori o tome na nivou BiH, Republika Srpska iznijeti svoj stav, a koji je u skladu sa rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština. U Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, piše da će BiH ući u NATO. Sve su to zakoni koji se moraju da mijenjaju iz perspektive Republike Srpske. Vidjećemo šta će biti iz perspektive Bošnjaka. Sve su to teme za buduće razgovore, ali ne smiju da nas sada koče. Treba da se ugledamo na zemlje koje imaju slične političke sisteme kao u BiH - kaže Perišić.

Dodik je, naglasio je Perišić, podvukao da ne smije ni jedno pitanje o kojem nema konsenzusa da koči razvoj i da će o tome biti riječi u narednom periodu.

- Zakoni su napravljeni da se poštuju, ali i da se mijenjaju. Ne mogu biti vječni i moraju da prate tok vremena i međunarodnu situaciju. Republika Srpska ide korak ispred Federacije i BiH jer njene institucije prate te tokove. Međunarodni poredak sada nije isti kao što je bio 2005. ili 2009. godine - rekao je Perišić.

Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić kaže da je član 84. Zakona o odbrani praktično jedini pravni akt u kojem se decidirano govori o opredjeljenju BiH za članstvo u NATO.

- To bi se moralo promijeniti zato što je nelogično i neprirodno da se zakonom kojim treba samo da se odredi kako treba da izgledaju Oružane snage, unapred definiše da ćete biti članica nekog vojnog saveza. Samo tim nakaradnim članom zakona se govori o NATO-u, a sve ostalo je “pričam ti priču”, jer ne postoji više nijedna odluka nijednog parlamentarnog doma o tome. Predsjedništvo BiH se nešto dopisivalo, ali ne postoji više nijedna validna odluka o tom pitanju osim tog nesrećnog člana 84. - kaže Majkićeva.

Ona se slaže da će iz FBiH teško pristati na to da se taj član zakona promijeni, ali ističe da su u tom entitetu koliko do juče bili eksplicitni da nema dogovora ni o čemu dok se ne dogovori MAP, a sad se vidi da su počeli polako da ublažavaju stav.

- Moj stav je da se treba promijeniti Zakon o odbrani, a može li se umjesto toga napraviti neki bajpas, pa usvojiti neki akt kojim bi se zamrznule te aktivnosti, zaista ne bih špekulisala. U ovoj zemlji sve može, a ništa ne mora - kaže Majkićeva.

Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić je naglasio da je inicijativa dobra jer je jasno da se Srpska mora držati Rezolucije o vojnoj neutralnosti.

- U BiH nema saglasnosti u vezi sa pitanjem pristupanja NATO ili bilo kojem drugom vojnom savezu. Ako je to činjenica, trebalo bi da nađemo dokument na zajedničkom nivou koji odgovara tome, a on glasi da u BiH ne postoji saglasnost za pristupanje bilo kojim vojnim integracijama - rekao je Stevandić. 

Iz Republike Srpske je krajem prošle godine poručeno da je sadašnji nivo odnosa saradnje BiH sa NATO primjeren postojećem regionalnom bezbjednosnom okviru i opredjeljenju susjednih država potpisnica aneksa jedan B Dejtonskog sporazuma i da ga na tom nivou treba održavati, ali i pratiti ponašanje Srbije na tom planu, kao jedne od potpisnica i garanta Dejtona.

MAP

BiH je početkom decembra prošle godine dobila poziv da dostavi svoj prvi Godišnji nacionalni program za NATO. Taj dokument je nekoliko puta dolazio na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH, ali je skidan zbog protivljenja ministara iz Srpske.

Zaključci

Aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) i aktivnosti koje se sprovode u tom kontekstu bile su ključna tema sastanka održanog  krajem decembra prošle godine, a koji je sazvala predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Ocijenjeno je da rješenja u Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti predstavljaju jedini okvir za djelovanje svih organa i predstavnika Srpske. Zaključeno je i da je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o Oružanim snagama BiH na način da se uklone pravne odredbe kojima su izabrani predstavnici obavezuju da djeluju na realizaciji BiH puta ka NATO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.