Iz dijela Federadije i ove godine protjerali Deda Mraza

Tanjug
Iz dijela Federadije i ove godine protjerali Deda Mraza

Sarajevo - Iako je Nova godina internacionalni praznik mnogi Bošnjaci je ne priznaju i ne obilježavaju.

U većinski Bonjnjačkom Sarajevu, ali i drugim gradovima Federacije BiH, i ove godine iz nekih vrtića protjerana je planetarno poznata maskota Deda Mraza.

Kao proteklih godina društvene mreže i forumi prepuni su protesta roditelja Bošnjaka koji ne žele da njihova djeca prime paketić Deda Mraza.

Tako da Deda Mraz i ove godine neće posjetiti nekoliko sarajevskih vrtića, uprkos činjenici da većina roditelja, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, podržava novogodišnje proslave.

Još prije sedam godina, uoči proslave 2010. godine, Islamska zajednica u BiH objavila je fetvu u kojoj stoji da Deda Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka i da se naročito bošnjačkoj djeci taj hršćanski simbol pokušava poturiti kao neutralan lik.

Ova fetva posebno je naljutila profesionalce koji se svake godine maskiraju u Deda Mraza kako bi uveselili mališane.

Čak je Visoki predstavnik u BiH Karl Bilt 1996. pozvao pripadnike sva tri naroda da ne čine Deda Mraza vjerskim simbolom.

Bilt je istakao da Deda Mraz ne bi trebalo da bude simbol bilo koje religije, već da je on tradicija u BiH i znak dobre volje i prijateljstva.

Pripadnici islama i oni koji praktikuju islam kao vjeru, pak, kažu da je za njih Nova godina "noć kao svaka druga".

Poglavari islamskih zajednica tvrde da njihova vjera poštuje hrišćanstvo kao vjeru i sve hrišćanske običaje ali da Nova godina i Deda Mraz kao simbol tog praznika u njemu nemaju uporište.

To, međutim, ne znači da islam svojim pripadnicima zabranjuje, ali ni ne odobrava da obilježavaju Novu godinu na način kako to čine njihove komšije i prijatelji hrišćani pa i da svoju djecu odgajaju u vjerovanju da Deda Mraz postoji.

Bilo kako bilo, Deda Mraz će i ove godine dobiti više miliona pisama sa brojnim željama mališana iz svih dijelova svijeta.

Prema nekim podacima Međunarodne unije pošta, tradiciionalno najviše pisama dobija Finska jer se veruje da Deda Mraz tamo stanuje.

Zato je Finska jedna od zemalja koja upošljava najviše ljudi koji odgovaraju na želje upućene Deda Mrazu.

U kanadskim poštama, na primjer, prema istim podacima, djeci se šalju odgovori na čak 26 različitih jezika, a u poštama Njemačke na 16.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana