Dragan Petrović: Migranti će promijeniti demografsku sliku Balkana

Veljko Zeljković
Dragan Petrović: Migranti će promijeniti demografsku sliku Balkana

Austrija se povukla iz globalnog sporazuma Ujedinjenih nacija o migrantima. Evropska unija planira da do 2020. godine na svoje granice postavi oko 10.000 naoružanih graničara koji bi trebalo da spriječe dalji ilegalni ulazak migranata u ovu zajednicu.

Mađarska je na svojoj granici podigla žičanu ogradu, a Hrvatska gotovo hermetički zatvorila svoje granice prema BiH i Srbiji. Sve ovo bi moglo dovesti do toga da pojedine balkanske zemlje, a među njima i BiH, postanu svojevrsni kolektivni centri za migrante.

Tvrdi to naučni savjetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda Dragan Petrović, koji ističe da se radi o dirigovanim procesima iza kojih stoje velike zapadne sile.

- Radi se o procesima kojima se rukovodi jer se u današnjem svetu ništa slučajno ne dešava i sve je na neki način povezano i kontrolisano radi nekih viših ciljeva - kaže za “Glas Srpske” Petrović, otkrivajući u nastavku ovog razgovora kakvu bi sudbinu mogle doživjeti pojedine balkanske zemlje ukoliko budu ostvareni naumi velikih sila.

GLAS: Kako da se RS izbori s ovom migrantskom krizom, koja uzima sve više maha u BiH?

PETROVIĆ: Kao prvo, treba imati u vidu da Srbija i Srpska već godinama imaju negativan prirodni priraštaj. Tu imamo i ogroman broj mladih ljudi koji odlaze u zapadne zemlje, a sa druge strane, i veliki broj migranata koji pristižu na ove prostore. Sve ovo bi moglo dovesti do menjanja demografske slike. Sreća u ovim nesrećnim okolnostima jeste što je u RS na vlasti prilično stabilno političko rukovodstvo. Politika koju trenutno vode vlasti u Banjaluci je odgovorna i ne dozvoljava da ova kriza ugrozi domicilno srpsko stanovništvo. S druge strane, vlasti u Beogradu i Sarajevu bez pogovora ispunjavaju sve zahteve iz Brisela, pa i one nerazumne i štetne, misleći da će na taj način otvoriti svoj put ka EU.

GLAS: Da li je to baš tako?

PETROVIĆ: Naravno da nije. To je poput šargarepe na dugom štapu. U isto vreme, svi ovi procesi dovode do islamizacije ovih prostora. U ovim procesima uticaj Turske je dosta protivrečan. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, za sada, ne pušta veće “migrantske talase”, što ne znači da jednog dana neće.

GLAS: Možete li pojasniti šta ste mislili kada ste rekli da se radi o dirigovanim procesima?

PETROVIĆ: Ako analiziramo sva ova kretanja, postavlja se jedno sasvim logično pitanje. Ako su migrantima krajnja destinacija bogate evropske zemlje, zašto oni kada već kroče na tlo EU, a tu mislim na Grčku i Bugarsku, ne nastave tim putem ka srcu Evrope nego dolaze u Srbiju i BiH, koje su van ove zajednice. Dolaze na ove prostore iako su granice prema Hrvatskoj i Mađarskoj među “najbranjenijim” u Evropi. Na ovim granicama se nalaze po tri-četiri kordona policije, žičane ograde, specijalne snage policije i vojska. Ako se ovo zna, zašto onda migranti dolaze ovdje. Ono što neki nazivaju teorijom zavere u stvari je deo koncepta koji se svakim danom provodi u delo.

GLAS: Kako on izgleda?

PETROVIĆ: Scenario je sasvim jasan, pravoslavno stanovništvo je određeno za tihu i plansku eliminaciju. Ona se radi nizom sinhronizovanih poteza u socijalnoj i demografskoj sferi, a u kojoj je migrantska kriza jedan od važnijih elemenata. Ako Nemačka, na primer, odluči da deportuje migrante sa svoje teritorije, oni će biti vraćeni u države u kojima su dobili papire, a to su uglavnom zemlje Balkana. Ukoliko do toga dođe, desetine hiljada migranata će preplaviti ove prostore. To je nešto realno što se u bliskoj budućnosti može desiti. 

Biografija

Dragan Petrović je doktor nauka iz oblasti političke geografije i istorije. Diplomirao je na četiri fakulteta na beogradskom državnom univerzitetu, završio dva postdiplomska studija na političkim naukama i odbranio dvije magistarske teze. Stručnjak je za geopolitiku i međunarodne odnose. Stalno je zaposlen u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu kao naučni savjetnik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana