Cvijanović: Cilj vlade da najniža plata ubrzo iznosi 500 KM

“Naš cilj je da najniža plata ubrzo bude 500 KM. Mislim da smo dovoljno partnerski nastupali u prethodnom periodu i nemam nikakvu sumnju da ćemo to raditi i u budućnosti i da ćemo brzo doći do tog cilja”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Modriči povodom današnje odluke Vlade Republike Srpske da najniža plata u Srpskoj iznosi 440 KM i da bude isplaćivana od 1. avgusta.

Ona je pojasnila da je Vlada danas utvrdila najnižu platu onako kako je i dogovoreno sa poslodavcima i sindikatom.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo zbog toga što je Vlada u prethodnom periodu donijela set zakona koji će značiti povećanje plata svim zaposlenim u Republici Srpskoj za 30 do 50 KM, što je veoma važno.

“To je jedinstven primjer u kojem smo se opredijelili za određena zakonska rješenja da bismo intervenisali prema svim radnicima i u javnom i privatnom sektoru po čemu smo unikatni”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, važno je što je Vlada paralelno sa tim uspjela postići dogovor sa sindikatom i poslodavcima u vezi sa povećanjem iznosa najniže plate.

“Ostaje još nekoliko intervencija koje ćemo zajedno raditi, ali u suštini pretpostavke su stvorene - najniža plata je i zvanično povećana, a povećanje plata kroz set zakona vidjeće se već na avgustovskoj plati”, poručila je premijer Srpske.

Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta, donijela je odluku o izmjeni odluke o najnižoj plati u Srpskoj u 2018. godini, koja sada iznosi 440 KM i biće isplaćivana od 1. avgusta.

Ova odluka je još jedna u nizu mjera Vlade preduzetih s ciljem stvaranja što povoljnijeg privrednog ambijenta i položaja radnika u Srpskoj smanjivanjem fiskalnih opterećenja u svrhu povećanja plata i zaštite najnižih plata, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Cvijanović: Izvještaj Komisije o Srebrenici - test za sve političke partije

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da Izvještaj Komisije za Srebrenicu o događajima u julu 1995. godine zaslužuje da se nađe na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine pred ljudima koje je direktno izabrao narod, kao i da svi treba da pokažu ozbiljnost, jer je to test za sve političke partije.
Cvijanovićeva je novinarima u Modriči rekla da je vladajuća koalicija ponudila svim parlamentarnim partijama da idu ka tome da Izvještaj bude stavljen van snage, da bi se poslala poruka koja je daleko jača kada to uradi parlament, nego kada to uradi Vlada.

Ona je podsjetila da je riječ o izvještaju urađenom u periodu kada su vršeni pritisci da on bude takav kakav jeste i izazvao je mnogo problema Republici Srpskoj.

“Trebalo je da se davno bavimo tim pitanjem ozbiljno. Kada pogledate šta sve tamo piše jave se mnogi upitnici zašto su ljudi to uradili na takav način. Uopšte me ne zanima šta traži Savez za promjene. Ovdje je riječ o strateškim pitanjima, pristupima i politikama i ja se ne mogu baviti njihovim dnevno izmišljenim pitanjima”, naglasila je Cvijanovićeva.

Savez za promjene zatražio je da Vlada Srpske prije sjednice Kolegijuma Narodne skupštine, koja je zakazana za ponedjeljak, 23. juli, stavi van snage odluke Vlade iz 2004. godine o prihvatanju Izvještaja Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, kao i da pripremi informaciju o razlozima za odbacivanje ovog izvještaja.

Kolegijum Narodne skupštine Srpske trebalo bi da u ponedjeljak, 23. jula, utvrdi dnevni red i termin održavanja posebne sjednice parlamenta koju je zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik u vezi sa izvještajem Komisije za Srebrenicu o događajima u julu 1995. godine.

Posebnu sjednicu zatražio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sa jednom tačkom dnevnog reda - informacija o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine.

Dodik je ranije izjavio da će okupiti sve političke faktore u Srpskoj u namjeri da Narodna skupština zaduži Vladu da povuče i proglasi ništavnim svoj izvještaj o Srebrenici. On je tada napomenuo da se u tom dokumentu navode podaci koji nisu tačni i nisu potvrđeni ni u Haškom tribunalu, a koji federalna javnost smatra relevantnim.

“U Haškom tribunalu ima nekoliko presuda koje govore o 3.500 do 5.000 stradalih, a u izvještaju piše da ih je 8.700”, rekao je Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.