Crnadak krije imena i prezimena rekordnog broja Srba koje je zaposlio u MIP BiH

Zapošljavanje u MIP-u našlo se pod lupom javnosti nakon što se Crnadak otvoreno pohvalio kako je u državnu instituciju zaposlio najviše Srba ne objašnjavajući na koji način je mogao uticati na deklarativno nezavisnu komisiju koja vrši prijem državnih službenika da zaposli "rekordan broj Srba".

O poremećajima u političkom sistemu BiH najbolje govore izjave ministra inostranih poslova BiH Igora Crnatka koji se otvoreno medijima pohvalio kako je uspio u svom mandatu zaposliti "najveći broj Srba" u državno ministarstvo.

Crnadak javnosti nije objasnio kako je uopšte uspio određivati koje osobe će biti primljene na javnim konkursima koje raspisuje Agencija za državnu službu BiH, a koji bi trebalo da pruže jednake šanse svim kandidatima bez obzira na to da li su pripadnici srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Ova izjava privukla je pažnju javnosti s obzirom na to da ministar, bar deklarativno, ni na koji način ne bi trebalo da utiče na izbor državnih službenika koje bira "nezavisna" Komisija za izbor državnih službenika, a koju čini pet osoba – dvije iz institucije koja traži kandidata i tri s liste eksperata koju sastavlja Agencija za državnu službu BiH.

Nevladine organizacije ranije su pozvale pravosudne organe da istraže regularnost zapošljavanja u Ministarstvu inostranih poslova BiH, odnosno da utvrde da li je ministar direktno uticao na to da se u Ministarstvo inostranih poslova BiH primaju osobe isključivo srpske etničke pripadnosti, bliske ministru ili političkoj stranci čiji je član.

Već izvjesno vrijeme javnost spekuliše kako se sistem zapošljavanja putem javnih konkursa zloupotrebljava u Ministarstvu inostranih poslova BiH, te da su državni službenici zapošljavani po principu:

"Agencija za državnu službu BiH raspisuje konkurs. Po završetku konkursa na prvih peta mjesta nađu se imena i prezimena osoba srpske etničke pripadnosti, bliska ministru. Agencija za državnu službu BiH postavlja prvog s liste uspješnih. Nakon zaposlenja u Ministarstvu inostranih poslova BiH, postavljeni državni službenik biva premješten na rad u ambasadu. Potom se na isto radno mjesto povlači drugorangirana osoba sa spiska, a koja nakon zaposlenja, kao i prvorangirana osoba, biva prebačena u neku od bh. ambasada. Nakon toga se s liste povlači trećerangirana osoba koja takođe biva zaposlena u svojstvu državnog službenika i tako dalje."

Državni službenici žele ostati anonimni.

Ovim povodom od ministra inostranih poslova BiH tražili smo da nam dostavi koliki je broj Srba, Bošnjaka i Hrvata zaposleno u MIP od trenutka od kad je Crnadak preuzeo funkciju ministra, te imena i prezimena svih primljenih službenika od kad je Crnadak preuzeo funkciju. Od MIP-a smo tražili i popis opština prebivališta zaposlenih državnih službenika.

Ministarstvo inostranih poslova BiH 12. marta 2018. godine dostavilo nam je rješenje u kojem navode kako je Crnadak stupio na dužnost 1. aprila 2015. godine i od dana stupanja na dužnost do dana dostavljanja odgovora u radni odnos na neodređeno vrijeme u MIP je primljeno 28 osoba, od čeka 21 državni službenik i sedam zaposlenika.

Ističu da su sva zaposlenja sprovedena uz potpunu primjenu Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Zakona o radu u institucijama BiH, te da je rješenje o zasnivanju radnog odnosa za državne službenike donijela Agencija za državnu službu BiH, a za zaposlenike MIP.

"U navedeni radni odnos osoba koje su zasnovale radni odnos nije uračunato zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme za imenovane osobe na poziciji šefova DKP BiH, a to su ambasadori, šefovi stalnih misija i misija kao i generalni konzul", rečeno nam je u Ministarstvu inostranih poslova BiH.

Što se tiče nacionalne strukture, MIP je odgovorio samo da je ona "u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH o raspodjeli radnih mjesta prema nacionalnoj strukturi stanovništva u BiH".

"Ostali traženi podaci predstavljaju podatke ličnog karaktera koje u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH nismo u mogućnosti dostaviti", rečeno nam je iz MIP-a.

S obzirom na to da imena državnih službenika nemaju nikakve veze sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, MIP-u smo 14. marta uputili žalbu na rješenje kojim nam je uskratio pristup informacijama od javnog značaja navodeći kako je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u više navrata isticala kako imena i prezimena državnih službenika ne smiju biti tretirana kao tajna informacija.

Odgovor na žalbu iz Ministarstva inostranih poslova BiH dobili smo 20. aprila 2018. godine, a u kojem se navodi kako MIP ostaje u cjelini kod navoda datih u ranijem aktu.

"Obavještavamo Vas da su zaposleni svojim izjavama izričito odbili davanje traženih podataka s obzirom na to da se radi o ličnim podacima", odgovoreno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH koje ponovo prebacuje lopticu na Agenciju za državnu službu BiH, ističući da ADS vodi registar državnih službenika.

MIP BiH radi nezakonito.

Ovim povodom kontaktiran je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petra Kovačević s pitanjem da li se državne institucije mogu pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH prilikom odbijanja dostavljanja imena i prezimena državnih službenika.

"To nije u granicama civilizacijske korektnosti. Ja ne mogu da vjerujem, uz dužno poštovanje, da neko može tako odgovoriti na zahtjev za pristup informacijama. Mi smo toliko puta rekli da imena i prezimena državnih službenika nemaju nikakve veze sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka", rekao je Kovačević.

On je istakao da je i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH sva imena i prezimena državnih službenika objavila na zvaničnoj veb stranici. Kako kaže, javnost ima pravo da zna ko radi u državnoj službi i kome se isplaćuju plate iz budžeta.

"U BiH se ide iz krajnosti u krajnost. Ili se ne objavljuju podaci koji bi trebalo da se objavljuju ili se objavljuju podaci koji se ne bi smjeli objavljivati poput adrese, matičnog broja ili žiro računa", dodaje Kovačević.

Rekao je kako bi institucije trebalo da sprovode zakon, pa tako i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, a i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, te da ni zaštita ličnih podataka, a ni sloboda pristupu informacijama, nisu ničije apsolutno pravo.

"Javnost treba imenom i prezimenom da zna koga plaća i ko radi u državnom aparatu", zaključio je Kovačević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.