Branko Petrić za Glas Srpske: BiH ne može pasti u postizborni kolaps

Željka Domazet
Branko Petrić za Glas Srpske: BiH ne može pasti u postizborni kolaps

Svaka izmjena Izbornog zakona BiH mora biti primjenjiva, njena sprovodivost mora biti stručno testirana i mora biti usklađena sa normama važećih propisa, kaže član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i predsjedavajući radne grupe za izmjene Izbornog zakona Branko Petrić.

- Ranije smo imali izmjene koje nisu bile sprovodive, poput kvota za manje zastupljeni pol. Ni u CIK-u ni u radnoj grupi nismo dobili prijedloge za izmjene Izbornog zakona koji trenutno postoji, niti nas je iko konsultovao o njima - kaže Petrić.

GLAS: Ustavni sud BiH je naložio izmjene i dopune Izbornog zakona kada je riječ o izboru delegata Doma naroda Parlamenta FBiH, pa samim tim i Doma naroda Parlamenta BiH. Da li ima pomaka u rješavanju tog pitanja jer su u opticaju različiti prijedlozi?

PETRIĆ: Ni u radnoj grupi, niti u CIK-u nismo dobili te prijedloge. O njima smo čitali iz medija ili na neke druge posredne načine, a o sprovodivosti tih rješenja, ako bi eventualno bila usvojena, nas niko nije ni konsultovao, niti smo o tome zauzeli bilo kakav stav. Radna grupa je na čekanju dok se ne vidi sudbina te mase prijedloga.

GLAS: Da li je normalno nuditi rješenja bez stručne pomoći CIK-a i može li se desiti da usvojena rješenja budu nesprovodiva?

PETRIĆ: Umjesto odgovora osvrnuo bih se na situaciju od prije nekoliko godina kada smo u „Službenom glasniku“ našli izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima su kvote izbornih tijela i lista za manje zastupljeni pol definisane sa najmanje 40 odsto. Imajući u vidu da liste mogu sadržavati i tri kandidata i da su birački odbori često sastavljeni od tri člana, samim tim je ova izmjena nesprovodiva. Nadam se da u ovakvim situacijama neće biti tako, jer bi svako zakonsko rješenje moralo biti primjenjivo, njegova sprovodivost mora biti stručno testirana i ono mora biti usklađeno sa normama Izbornog zakona i drugih propisa.

GLAS: Da li se zbog političkih nadmudrivanja može desiti da BiH ne usvoji izmjene Izbornog zakona i da se od cijele zemlje napravi slučaj kao što je u Mostaru koji već nekoliko ciklusa nema izbore?

PETRIĆ: Na osnovu svog iskustva i važećeg zakonodavstva mogu reći da je Mostar eksces i presedan i ubijeđen sam da se takva situacija neće i ne može desiti na nivou BiH. Mi ćemo izbore raspisati na osnovu postojećeg zakona, sprovesti, ovjeriti i implementirati, a onda nastupa drugi krug u dijelu posrednih izbora za domove naroda, gdje se mogu očekivati određeni nesporazumi. Međutim, uvjeren sam da u zakonu postoji formula koja omogućava da se u krajnjem slučaju i taj problem razriješi. To je rješenje CIK-a da sam postupi u tom slučaju.

GLAS: Koji je krajnji rok za usvajanje izmjena Izbornog zakona da bi bile primjenjive za opšte izbore 2018. godine?

PETRIĆ: Postoje demokratski standardi prihvaćeni u Evropi i drugdje koji kažu da se ključna pitanja u izbornom zakonodavstvu i procesu ne usvajaju u izbornoj godini. U nekim sistemima je predviđeno da se rješenja koja se donesu između izbornih procesa ne primjenjuju prve izborne godine nego tek nakon toga. To je standard, ali praksa je kod nas drugačija i mnoga rješenja u svim proteklim izbornim ciklusima često su donošena pet do dvanaest, uključujući i dan uoči raspisivanja izbora. Nema drugog rješenja osim prihvatiti takve situacije, pogotovo što postoji imperativ da neka pitanja budu riješena.

GLAS: Protekli izbori su pokazali da birački spiskovi nisu sređeni i da su se na njima pojavljivali ljudi koji ne treba da se nalaze na njima, bilo je mrtvih ili onih koji više nisu državljani BiH. Da li su birački spiskovi konačno sređeni?

PETRIĆ: Po prirodi stvari će se na nekom biračkom spisku naći jedan broj ljudi kojima je prestalo biračko pravo, prvenstveno zbog smrti, ali i drugih razloga, poput oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubljenja državljanstva. Ali, taj broj ne utiče u krajnjoj liniji na regularnost i demokratičnost izbora, jer ti ljudi sigurno neće glasati. Procenat njihovog neučešća ne utiče na validnost izbora. Međutim, ljudski faktor, a to su članovi biračkih odbora na biračkom mjestu, mogu zloupotrijebiti tu situaciju pa da glasaju i za osobe koje se formalno nalaze na biračkom spisku, a nisu glasale ili možda nisu ni među živima. Međutim, ni to nije toliki problem jer se rijetko ko usuđuje da to radi zato što je to lako provjerljivo i lako je utvrditi odgovornost i poništiti izbore. Imali smo u praksi poništavanje izbora zbog takve situacije samo na jednom biračkom mjestu. Mnogo bi veći problem bio da ljudi uopšte nisu upisani ili da su upisani na pogrešnom mjestu, ali takvih problema gotovo i da nema.

Finansiranje SDP-a

GLAS: Da li je u pripremi kažnjavanje SDP-a zbog korišćenja prostorija predratnih političkih organizacija, u prvom redu zgrade Saveza komunista u kojoj je i sjedište Vlade FBiH, koja godinama toj stranci plaća zakup?

PETRIĆ: Služba koja vrši reviziju finansijskih izvještaja svih političkih stranaka bila je otkrila drastičnije kršenje zakona o finansiranju kada je riječ o imovini, odnosno prihodima od imovine. Izrečene su i velike kazne, ali stranke su uticale na zakonitost poslovanja, tako da su ostali samo oni manji prekršaji. Korišćenje imovine, po nekakvoj inerciji, bivših društveno-političkih organizacija bivše države, nije dobro zakonom obrađeno i te stvari su nedovršene. Tu ima dosta konfuzije. Preduzimali smo mjere prema nekim političkim strankama, a za sada ne znam kako će se to završiti sa SDP-om. To još nismo imali na dnevnom redu CIK-a i od revizora još nismo dobili izvještaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana