DW: Kako izaći iz NATO?
Da li je to predsjednik SAD Donald Tramp protekle sedmice zapretio izlaskom iz NATO ili nije, pita autor Dojče velea Kristof Haselbah.
U svakom slučaju, dodaje se, svaka zemlja može da istupi iz vojnog saveza i to – nevjerovatno jednostavno.
U članu 13 NATO-ugovora iz 1949. godine stoji: „Nakon dvadesetogodišnjeg roka važenja ugovora, svaka zemlja koja je sklopila ugovor, može iz njega da odstupi i to godinu dana nakon što to najavi.”
Otkazni rok je dakle godinu dana, nije potrebno navoditi razloge, sve je veoma jednostavno. Za razliku od Evropske unije, u kojoj do prije nekoliko godina, izlazak poput predstojećeg Bregzita, uopšte nije bio predviđen, pa tako nije bila definisana ni procedura, kad NATO, od samog osnivanja postoji mogućnost da se savez napusti.
Doduše, u gotovo sedamdeset godina dugoj NATO istoriji nije bilo slučaja da neka zemlja istupi iz saveza. Međutim bilo je istupanja iz vojne strukture. To znači da je više država ostalo u NATO savezu, ali neko vrijeme nisu željele da njihove vojne snage podliježu komandnoj strukturi NATO. Sve one kasnije su se ipak vratile na staro.
Najpoznatiji primjer je Francuska: predsjednik Šarl de Gol je tokom šezdesetih godina sve više NATO vidio kao instrument američkih geopolitičkih interesa i kao ograničavanje francuske nezavisnosti.
Zato su Francuske vojne snage 1966. godine napustile komandne strukture. Posljedica toga je bila da je sjedište NATO, koje je tada bilo u Parizu, premješteno u belgijski Brisel. Tek pod poredsjednikom Nikolom Sarkozijem, Francuska se 2009. godine ponovo vratila u vojne strukture. Do približavanja je došlo još devedesetih godina za vrijeme jugoslovenskih ratova.
Francuska nije jedini takav slučaj. Ni Grčka od 1974. do 1981. godine, ni Španija od 1986. do 1999. godine, nisu bile dio komandne strukture, ali su ipak ostale članice NATO.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
