Štrbac: Beograd bi od Zagreba mogao da traži 40 milijardi evra odštete
Beograd - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je da bi Srbija od Hrvatske mogla da zatraži ratnu odštetu od 35 do 40 milijardi evra.
Štrbac je rekao za "Večernje novosti" da je u tu sumu uračunata šteta nanesena privatnoj imovini 400.000 protjeranih Srba iz Hrvatske, uključujući vinograde, voćnjake, kao i mehanizaciju koju su imala seoska domaćinstva.
Procijenjeno je da 50.000 stanova u vlasništvu Srba vrijedi tri milijarde evra, a tu su i penzije koje im Hrvatska duguje, kulturno blago Srpske pravoslavne crkve, imovna preduzeća.
List podsjeća i da hrvatska Vlada ne odustaje od toga da pred predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem pokrene pitanje ratne odštete koje je u Hrvatskoj do sada otvarano u nekoliko navrata, ali su to radili krajnji desničari koji su tvrdili da Beograd treba da plati 32 milijarde evra Zagrebu.
"Kao članica EU, Hrvatska je u poziciji da nas ucjenjuje i sasvim je moguće da će reći - ili nam isplatite ovu sumu ili nećemo dati saglasnost za vaše učlanjenje u Uniju. Ali, ako takav nastup ne spriječe moćnije članice EU koje imaju uticaja na Zagreb, odgovor Srbije može da glasi: žHvala lijepo i Evropo, laku noć", rekao je Štrbac.
Kako navode "Novosti" da bi Zagreb uopšte bio u prilici da traži ratnu odštetu, za to prvo neki sud mora da utvrdi da postoji povreda konkretne odredbe međunarodnog prava, za šta kao posljedica slijedi naknada štete.
List napominje da u Zagrebu, međutim, nikada nije rješavana jednačina kolika je šteta koju su pretrpjeli Srbi koji su iz Hrvatske proterani.
Kako je Međunarodni sud pravde već odlučivao po tužbi Hrvatske protiv Srbije, i odbacio je, njihov cilj ostaće nedostižan, navodi list.
"Novosti" dodaju da bi arbitraža mogla da bude druga opcija, ali za nju mora da postoji i saglasnost Beograda.
Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja će biti domaćin predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću 12. i 13. februara, ne pominje da će tema njihovih razgovora biti pitanje ratne odštete, ali hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri od toga ne odustaju.
Plenković je podsjetio na član sedam Sporazuma o normalizaciji koji je potpisan 23. avgusta 1996. godine u Beogradu u kojem se kaže da će u roku od šest mjeseci potpisati sporazum za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
On kaže da taj sporazum nikada nije potpisan jer su razgovori bili prekinuti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
