Niš: Obilježavanje Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji

Agencije
Niš: Obilježavanje Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji

Niš - Danas se navršava 20 godina od NATO bombardovanja Srbije, odnosno tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.

Državna ceremonija obilježavanja 20. godišnjice od početka bombardovanja održava se u Nišu. Danu sjećanja prisustvuje državni vrh sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić na čelu.

Tačno u 19.45, zvucima sirena za uzbunu i gašenjem svjetla, počelo je centralno obilježavanje 20. godišnjice od početka bombardovanja u Nišu.

Petrijarh srpski Irinej rekao je na večerašnjoj akademiji u Nišu da su zvuci sirena koje smo čuli prije 20 godina koji su upozoravali na ubitačno oruđe, još prisutni kod naših ljudi - u njihovim sjećanjima i snovima.

“Ti dani su najtragičniji u bliskoj istoriji za koje bi mi željeli da se nikada nisu desili, ne samo našem narodu, već nikome na svijetu. To su zvuci pakla i mržnje koji dolaze iz dubine čovjekove duše. Odakle ta mržnja da se uništi ono najvrednije pod suncem, a to je ljudsko biće ni krivo ni dužno”, rekao je patrijarh Irinej.

On je dodao da tih 78 dana, da su bili slučajno radosni, bili bi predugi, a kamoli, kako je rekao, 78 dana konstantnog bombardovanja.

Ističe da je još tragičnije to što su u bombardovanju učestvovali “naši bivši saveznici i prijatelji, koji su svoje savezništvo pretvorili u neprijateljstvo prema našem narodu”.

“Sa ovoga svetog mjesta mogu samo reći da će im samo Bog suditi i da ih prepustimo pravdi i istini, a nama ostaje da prigrlimo svoju otadžbinu sa mnogo dobra u njoj. Da se zbližimo jer je naša snaga u jedinstvu”, rekao je patrijarh.

 

Akademiji prisustvuju i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kao i delegacija Vlade Srpske.

 

Patrijarh Irinej će večeras služiti moleban u centru Niša. Kod Spomenika žrtvama NATO agresije položeni su vijenci i održano opelo.

 

U Beogradu su položeni vijenci na Spomenik žrtvama rata i braniocima otadžbine 1990-1999, povodom Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja.

 

Napadi su trajali bez prekida 78 dana, tokom kojih su teško oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

Prema procjenama različitih izvora, poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.

Odluka o početku napada na SR Jugoslaviju donesena je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a bombardovanje je okončano 78 dana kasnije usvajanjem Rezolucije 12-44.

Srbija je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija. Najprije su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske. Prva bomba u Beogradu pala je na brdu Straževica.

“To je bila NATO agresija i mi to umijemo da kažemo. I svakog 24. marta sam sa našim narodom i šaljem poruku da takve stvari nikad više ne smiju da se ponove” izjavio je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

Za NATO nije bilo zabranjenih meta. U noći 23. aprila, u napadu na zgradu RTS-a poginulo je 16 radnika. Bio je to prvi slučaj da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Simbol stradanja Srbije u bombardovanju bila je trogodišnja Milica Rakić, koju je usmrtio geler u kući u Batajnici. Tokom agresije povrijeđeno je čak 2.700 djece i 1.142 pripadnika Vojske i MUP-a.

Uprkos tim činjenicama, NATO i danas tvrdi da je bombardovanje Jugoslavije bilo potrebno i legitimno. Ambasadori osam zemalja članica NATO-a izrazili su žaljenje zbog civilnih žrtava, ističući da je 24. mart dan kada je diplomatija podbacila.

Stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov rekao je da je “NATO pokrenuo rat u Jugoslaviji bez podrške Savjeta bezbjednosti, a na osnovu namještenog incidenta u selu Račak”.

“Vojska Jugoslavije je tada opravdala očekivanja svojih građana. Isto to čini danas Vojska Srbije, sposobna da odgovori svim izazovima”, istakao je komandant garnizona, kasarna Jugovićevo Zoran Nacković.

Oko 1.100 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila. NATO je izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina. Upotrebljena je zabranjena municija sa osiromašenim uranijumom. Srbija još ispituje posljedice tog zagađenja.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna '99, a tri dana potom počelo je povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana