Zašto se Zagreb sada “sjetio” napada na Banske dvore?

To je rekao vojni analitičar Aleksandar Radić i istakao da po hrvatskom viđenju to nije bio sukob sa indikatorima koji ukazuju na dogovore političkih vođstava, već isključivo srpska agresija, zbog čega čitava priča može imati i šire posljedice na odnose dvije zemlje i čitavog regiona.

U izjavi agenciji Beta, Radić je rekao da Hrvati imaju ozbiljan politički motiv da od tog pomalo zaboravljenog slučaja naprave aferu i da ga politički instrumentalizuju.

“To nema dodirne tačke sa stvarnim zbivanjima tog dana u centru Zagreba. Šta god da se dešavalo tamo. Hrvatskoj je najvažnije da pokaže da je taj rat bio totalni. Njihovo nastojanje je da prikažu slijed događaja kao agresiju i sačuvaju crno-bijelu sliku o agresiji koja je došla sa istoka. U potpunosti se zanemaruje činjenica da je u Zagrebu postojao veliki garnizon JNA, da je bilo jedinica na aerodromu Pleso i da je tu riječ o vojsci federacije koja je funkcionisala. To je stvarna politička podloga koja može da proizvede teške posljedice na odnosu u regionu, posebno sa Srbijom”, rekao je Radić.

Hrvatska je zatražila od Beograda da piloti JNA koji su bombardovali Banske dvore budu ispitani, jer kako tvrdi Hrvatsko tužlaštvo, njihov cilj je bilo ubistvo tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana. Kako je ranije objavljeno, u Specijalnom sudu u Beogradu u prisustvu tužioca iz Hrvatske u četvrtak, 27. decembra ispitani su general Ljubimir Bajić i pukovnici Slobodan Jeremić, Đuro Miličević, Ratko Dopuđa i Čedo Knežević.

Oni se sumnjiče za pokušaj ubistva predstavnika najviših državnih vlasti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno da su učestvovali u planiranju, organizaciji i izvršenju vazdušnog napada na Banske dvore u vrijeme kada su se tu na sastanku nalazili tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik savezne vlade Ante Marković.

Radić je ocijenio da Zagreb želi do pričom o pokušaju likvidacije tadašnjeg političkog rukovodstva Hrvatske pokaže da taj rat nije bio dogovorni.

“To je početak i kraj analize svega što se sada dešava u pravosuđu. U potpunosti je riječ o potezu koji funkcioniše na talasu stava da treba po svaku cijenu afirmisati i zaštititi ono što se u Hrvatskoj naziva naučno dokazana istina o 'Domovinskom ratu'. Tamo postoje strateška dokumenta iz oblasti odbrane koja ne dozvoljavaju da se raspravlja o događajima iz devedesetih i o naučno dokazanim istinama o ratu. Pokušava se etablirati pojednostavljena slika u kojoj ne postoje bezbrojni sivi tonovi kojih se sjećaju svjedoci tog vremena”, rekao je on.

Radić je dodao da takav pristup može da kao posljedicu ima brojne političke pritiske na Srbiju na putu pridruživanja Evropskoj uniji ili čak i da proizvede pitanje ratnih reparacija, zbog čega tom slučaju treba da se posveti puna pažnja.

On je kao poseban apsurd naveo da su u brojnim sličnim napadima avijacije JNA na hrvatske ciljeve bilo i pilota hrvatske nacionalnosti koji su kasnije prešli u hrvatsku vojsku, pa čak i slavljeni kao ratni heroji i koji nikada nisu bili podvrgnuti sličnom ispitivanju.

Kao primjer on je naveo napad šest Migova 21 na hrvatsku vojnu kolonu septembra 1991. godine u kojoj je direktno učestvovao jedan hrvatski pilot koji se danas doživljava kao ratni heroj.

“Godinama poslije rata naša je policija, na osnovu molbe hrvatskog tužilaštva, ispitivala pilote koji su letjeli u toj akciji a sada žive u Beogradu, dok tog hrvatskog pilota niko ništa nije pitao. Jedan od aviona bio je dvosjed i pilot (Hrvat) koji je sjedio u prvoj kabini obavio je najveći dio posla. On je danas vojni penzioner u Hrvatskoj i oslobođen je odgovornosti, dok je o tom slučaju ispitivan pilot iz Srbije koji je letio na drugom sjedištu, iako je on tehnički više bio svjedok nego učesnik događaja. Dakle, nije ovde riječ o značaju napada, nego o tome kakva je politička konstrukcija napravljena oko toga”, rekao je Radić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.