Mijenjanje granica na Balkanu - realnost ili piromanija?

Mijenjanje granica na Balkanu - realnost ili piromanija? 29.08.2018 00:04 | Agencije

Da li napori Srbije i Kosova zbilja imaju šansu na uspjeh, pitaju se mediji na njemačkom jeziku u pogledu moguće promjene granica na Balkanu. Da li je to put u rješenje ili piromanija koja će zapaliti čitav region?

“Nema ni dvadeset godina kako su u ratu stajali na različitim stranama. Hašim Tači kao politički vođa UČK i Aleksandar Vučić kao ministar informisanja pod srpskim šefom države Slobodanom Miloševićem. Danas su predsjednici dvije zemlje možda pred istorijskim dogovorom koji bi između ostalog mogao da obuhvata pomjeranje granice”, piše ugledni švajcarski portal njatson.ch.

Portal podsjeća da već nedjeljama kruže glasine o izmjeni granica te da su Tači i Vučić tokom vikenda u Austriji potvrdili tu mogućnost. Sa druge strane, kancelarka Angela Merkel se tome jasno usprotivila.

“U Briselu postoji bojazan da bi korekcija granica u slučaju Kosova mogla da ima dalje posljedice. Konkretno se radi o Republici Srpskoj u BiH, koja bi mogla da traži priključivanje Srbiji. Osim toga predstavnici EU naglašavaju da je granični dil sporan i u samom regionu”, piše watson.ch.

“Da li napori Srbije i Kosova zbilja imaju šansu na uspjeh?”, pita se dalje portal.

“Nadležni komesar EU Johanes Han je tokom vikenda nagovijestio da pozicije u Briselu možda nisu tako tvrde kako je nedavno predstavila Merkel. Han je, doduše, izrazio zadršku zbog mogućeg domino-efekta. Ali nije principijelno isključio pomjeranje granica.”

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je čitava debata o promjeni granica “mogla biti shvaćena kao ljetnji teatar da se nije umješao Džon Bolton”.

Podsjeća se na izjavu Boltona, novog Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, da se ne isključuju “teritorijalna prilagođavanja” ukoliko se dvije strane o njima dogovore.

“Kao i u mnogim drugim oblastima, i ovdje se sa Trampom stvari mijenjaju. Ono što je dvije decenije ili duže važilo za američku politiku, danas više ne mora da važi”, piše novinar Mihael Martens.

Kosovo je, dodaje on, “po zvaničnom čitanju Beograda i dalje pokrajina Srbije, ali nekadašnja - ionako sasvim nerealna - linija 'Kosovo je Srbija' se nakon retoričkog pomjeranja fronta skupila do nivoa 'Sjever Kosova je Srbija'“.

U tekstu u frankfurtskom listu se dodaje da stručnjaci za Balkan planove o “razmjeni teritorija” ili „korekciji granica” drže piromanskim projektom koji bi mogao da izazove nekontrolisanu lančanu reakciju.

“I Albanci u Makedoniji te Srbi i Hrvati u BiH mogli bi na kraju tražiti takve 'korekcije' – i očas posla bi balkanski lift krenuo nazad u devedesete.”

Martens posebno ističe istupe austrijskog diplomate Volfganga Petriča kao jednog od rijetkih međunarodnih uglednika koji zagovaraju korekcije -”kozmetičke”- kako Petrič kaže. Martens zaključuje tekst ovako: “Petrič je zaboravio da spomene da radi za veliki bečku kancelariju 'Lansk, Gancger + partneri', a da u njihove klijente spada i Vlada Srbije.”

“Veterani” UČK na sve strane

Ugledni švajcarski Neue Zurcher Zeitung piše o svađi oko milionskih suma koje se iz budžeta Kosova isplaćuju sve većem broju navodnih veterana UČK. Zbog toga su opozicija i građani protestovali u Prištini. Pozadina je ostavka državnog tužioca Eleza Blakaja koji je, kada je htio da ispita eventualne zloupotrebe pri podnošenju zahtjeva za penzije i dnevnice, naišao na ogroman pritisak. Premijer Ramuš Haradinaj ga je nazvao “plašljivim zecom” koji je 1999. pobjegao u Makedoniju.

Ciriški list prenosi da je pritisak posebno porastao kada je Blakaj počeo da ispituje visoke funkcionere PDK i AAK, dvojih stranaka koje su proizišle iz UČK i vode ih rivali Hašim Tači i Ramuš Haradinaj.

“Bivše rukovodstvo UČK i dvije decenije nakon rata dominira politikom i društvom na Kosovu. U tome im pomaže što penziona mreža za bivše pripadnike UČK stvara zavisnu klijentelu koja ih onda podržava i raste sa svakim novim parlamentarnim izborima”, piše list.

Tako su izdaci za penzije veterana sa 24 miliona evra godišnje 2015. dogurali do čitavih 76 miliona. Kako je otkrio portal Pristina Insight, među “veteranima” su osobe koje su 1999. imale preko 70 godina ili pak neke koje su tada još bile bebe.

 Ukupno 40.000 ljudi dobija veteransku penziju, navodno je još 66.000 podnijelo zahtjeve. Britanski istoričar Džems Petifer je u jednoj studiji naveo da je na vrhuncu borbi 1999. UČK brojao tek 18.000 ljudi, od kojih su samo 3.000 bile u neposredno u borbenim dejstvima.

“Vlada ne dijeli penzije samo veteranima i 'veteranima' kako bi pridobila glasače”, piše dalje Neue Zurcher Zeintung.

“I udruženja veterana dobijaju apanaže. Ona imaju političku ulogu kao produžena ruka partija, posebno kada se radi o robusnijim načinima. Oni sežu od prijetnji pojedincima sve do upozorenja da će ’destabilizovati’ zemlju ako im se ne dopada razvoj.”

“Posljednji put su veteranska udruženja bila u centru pažnje krajem prošle godine. Pokušala su da isposluju promjenu zakona u parlamentu kako bi Specijalni sud koji treba da ispita zločine pripadnika UČK bio učinjen bezubim. To bi u mnogome pogodovalo Tačiju i Haradinaju koji ne mogu da očekuju nikakvo dobro od suda”, dodaje se u tekstu.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica