Šikman: Konzumiranje steroida u nemedicinske svrhe može imati smrtne posljedice

Srna
Šikman: Konzumiranje steroida u nemedicinske svrhe može imati smrtne posljedice

BANjALUKA – Sve veća rasprostranjenost steroida dovela je do povećanog broja korisnika i zloupotrebe u nemedicinske svrhe, te je neophodno podići svijest društva o ozbiljnim i potencijalno nepovratnim štetnim efektima, čak i smrtnim ishodima, rekao je Srni vanredni profesor Univerziteta u Banjaluci Mile Šikman.

Iako je u profesionalnom sportu zabranjena upotreba steroida i smatra se dopingom, Šikman je naveo da zabrinjava njihovo sve masovnije korišćenje, naročito sve veća rasprostranjenost u rekreativnom sportu.

Šikman je upozorio da se izvan sporta, nemedicinska upotreba steroida dovodi u vezu i sa različitim socijalnim grupama, kao što su kriminalne grupe, zavisnici od lijekova i drugih supstanci.

“Tokom posljednje dvije decenije pažnja se sve više usmjerava na vezu između upotrebe anaboličkih steroida i psihoaktivnih supstancija - alkohol, kanabis, amfetamin, kokain, heroin i druge droge. Ono što posebno zabrinjava jeste sve veća rasprostranjenost i široka dostupnost anaboličkih sredstava, što vodi neselektivnoj i njihovoj sve masovnijoj primjeni”, rekao je Šikman.

Šikman, koji je vanredni profesor na Pravnom i Fakultetu bezbjednosnih nauka banjalučkog Univerziteta, pojasnio je da steroidi imaju snažan hormonski efekat zbog čega se koriste u različite svrhe, uključujući i one opravdane, odnosno legalne, kao i one koje to nisu.

“Postoje jasne kliničke indikacije za upotrebu u medicinske, odnosno terapijske svrhe, kada je to neophodno u liječenju pacijenata koje se sprovodi pod ljekarskim nadzorom, ali, sa druge strane, prisutna je i njihova zloupotreba u svrhu poboljšanja fizičkih performansi u vrhunskom, ali i u rekreativnom i amaterskom sportu”, rekao je Šikman.

Štetni efekti
Zloupotreba steroida, kaže Šikman, može imati štetne efekte na različite organe i sisteme, uključujući organe reproduktivnog sistema i centralni nervni sistem.

To je još više izraženo ako se zna da sportisti i rekreativci obično koriste anaboličke androgene steroide u dozama koje su višestruko veće od terapijskih.

“Ne treba zanemariti činjenici da se ove tvari često koriste putem injekcije, čiju aplikaciju vrše sami konzumenti, što može izazvati štetne posljedice upravo zbog toga. Istovremeno, kako bi povećali anaboličke efekte i kontrolisali neželjene reakcije, korisnici primjenjuju i druge farmakološke lijekove, kao što je hormon rasta, analgetike, diruetike, i mnoge druge”, upozorio je Šikman.

Istraživanja su pokazala da je skoro jedna četvrtina korisnika anaboličkih-androgenih steroida zavisna od njih, te da mogu biti uzrok agresije i psihološkog stresa, dok pojedina istraživanja sugerišu i da se upotreba anaboličkih androgenih steroida, koja je posebno eskalirala kod tinejdžera, može dovesti u vezu sa povećanim nasiljem i ispoljavanjem agresivnog ponašanja.

Šikman je upozorio i na posebno štetne efekte konzumiranja ovih tvari samo radi fizičkog izgleda i performansi, napomenuvši da je njihovo korištenje zakonom zabranjeno kao i da nije uvijek garancija postizanja željenih rezultata.
Prevencija kao osnovni način borbe
On smatra da je jedan od načina borbe protiv ove negativne društvene pojave prevencija, koja podrazumijeva edukaciju, u koju treba da budu uključeni svi nivoi društva.

“Korisnike steroida treba upoznati sa svim štetnim posljedicama njihovog konzumiranja, od onih koji utiču na njihov zdravlje, do onih koji utiču na njihovo ponašanje”, rekao je Šikman.

On je dodao i da je korisnike ovih tvari potrebno upoznati i sa činjenicom da je nabavka steroida, izuzev u medicinske svrhe, protivzakonita, te da se na taj način izlažu krivici i eventualnom krivičnom gonjenju.

“Korisnici treba da budu svjesni da je nabavka i korišćenje anaboličkih-androgenih steroida, izuzev farmakoloških proizvedenih, izuzetno opasna. Za proizvodnju steroida potrebna je sofisticirana farmaceutska oprema i posebna znanja, što improvizovane laboratorije sigurno nisu i nemaju”, rekao je Šikman.

Upravo najveći broj steroida na ilegalnom tržištu potiče iz ovih “laboratorija”, te su oni često krivotvoreni, po svom sastavu potpuno bezvrijedni, ali po zdravlje ljudi višestruko štetni proizvodi.

“Veoma značajnu ulogu u prevenciji mogu imati posebne društvene grupe, kao što su sportski kolektivi, vršnjačke grupe, mediji, škola, porodica i druge. Na njima je posebna odgovornost, jer su često u direktnom kontaktu sa ovim tvarima, bilo preko korisnika, bilo na drugi način”, rekao je Šikman.

Prema njegovim riječima, unapređenje pravnih propisa i njihova primjena je drugi način suzbijanja ove negativne pojave.

“Međutim, nije dovoljno inkriminisanje ovih ponašanja, već je neophodna njihova dosljedna primjena. To znači da norma mora biti adekvatna i u praksi primjenjiva”, smatra Šikman.

Činjenica da je riječ o tvarima i supstancama čije uzimanje šteti ljudskom zdravlju, a koje se zbog sve veće potražnje krivotvore i proizvode ilegalno, ukazuje na potrebu krivičnopravne zaštite. Ipak, dodao je Šikman, treba biti svjestan ograničenog dometa te zaštite, kao što je slučaj i sa drugim zabranjenim supstancama.

On smatra i da se rješenje za ovaj problem može potražiti i u komparativnom zakonodavstvu, kao na primjer u SAD, u kojima je čak i posjedovanje ovih tvari zabranjeno i podliježe krivičnoj sankciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana