Nema jednostavnih rješenja kada se upuštamo u borbu sa viškom kilograma

Doktorka Snežana Polovina, direktorka Poliklinike Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, savjetuje kako da dobijenu bitku sa centimetrima, ponovo ne izgubimo.

Nema jednostavnog rješenja kako da ne povratimo kilograme kojih smo se s mukom oslobodili, ali onaj ko je uspio da smanji tjelesnu masu i onaj višak masti u tijelu, je obično motivisan da to bar jedno vrijeme održava. Znači, sve je stvar motivacije, naglašava dr Snežana Polovina.

Instant dijete podrazumevaju rigorozno smanjenje energetskog unosa uglavnom na račun visokoenergetskih namirnica. Ovakve dijete dovode do brzog smanjenja tjelesne mase, ali pošto je naš organizam jedna savršena mašina koja kada se na bilo koji način poremet, on se brani.

„Ukoliko uskratimo našem organizmu energiju, on dobija poslije nekog vremena informaciju da nema dovoljno energetskih zaliha i natjeraće nas da jedemo više i zato nisu dobre instant dijete“, naglašava doktorka.

Kako da ne vratimo kilograme?

Najbolje je otići po savjet kod stručnjaka koji će nam dati preporuku na koji način da nastavimo sa ishranom i da sačuvamo željenu i preporučenu težinu.

Najviše griješimo kod izbora namirnica i rasporeda obroka, navodi doktorka. To znači da preskačemo doručak, da ukoliko radimo u prvoj smjeni, ništa ne jedemo dok ne dođemo s posla, dok ako radimo drugu smenu ne ručamo prije odlaska na posao i tako dovodimo organizam u stanje deficita kada on pokušava da za kratko vrijeme nadoknadi tu količinu energije.

„Najbolje je da postepeno gubimo višak masti da bi organizam to mogao da usvoji i da se na neki način 'resetuje' na tu novu tjelesnu masu koja je nastala. Svaki put će se instant dijeta završiti poznatim jo-jo efektom, vraćanjem ne samo te izgubljene količine masti, nego još većom količinom masti nego što smo prethodno imali“, naglašava dr Polovina.

Kako da zavaramo glad?

Najvažniji je pravilan ritam obroka. Najpre moramo da unesemo određenu količinu hrane ujutru da bismo obezbijedili energiju za prijepodnevne aktivnosti.

Oni koji se bave teškim fizičkim poslom, trebalo bi i da užinaju prije podne.

Kako dan odmiče, sve nam je manje energije potrebno.

Kako da se oslobodimo želje za slatkišima?

Oni koji baš mnogo vole slatkiše mogu da ih jedu, s vremena na vrijeme, ali bitna je količina i bitna je vrsta slatkiša.

Ukoliko želimo da smanjimo tjelesnu masu, slatkiše bi trebalo jesti poslije fizičke aktivnosti. Ukoliko želimo da održavamo tjelesnu masu, onda može da se pojede ponešto slatko, ali da to ne bude industrijski slatkiš.

Radimo do kasno, potrebna nam je energija, šta da pojedemo?

Ljudi koji su izloženi poremećaju dnevno-noćnog ritma kod njih se ne remeti samo san, već se remeti kompletno lučenje hormona i remeti se metabolizam.

Jedna od osnovnih preporuka je da pred odlazak u noćnu smenu večeraju kod kuće i da ponesu sa sobom nešto proteinsko ili voćno što će pojesti u toku noći.

„Ako imaju veliku želju za slatkim, bolje da pojedu bananu ili jedan red crne čokolade, ne više od toga. Bolje je da ponesu sendviče od kuće koji će biti od integralnog hleba i korisnih masti i da na taj način nadoknade potrebu za slatkim“, savjetuje doktorka.

Koje namirnice ne smijemo da kombinujemo?

To je zapravo mit o kombinovanju namirnica, ističe doktorka Polovina. Svaka namirnica ima u sebi gotovo sve hranljive elemente – i bjelančevine, i masti, i ugljene-hidrate koji su u različitom stepenu zastupljeni.

Ali je poželjno da se ne kombinuju dvije namirnice koje u sebi imaju puno ugljenih hidrata, ili dvije namirnice sa puno bjelančevina, na primer meso i sir. Korisnije je da uz meso ili sir unesemo dovoljnu količinu povrća i dovoljno vlakana.

Uopšte, jako je važno da se u ishrani unose svarljiva i nesvarljiva biljna vlakna jer ona onemogućavaju te velike skokove šećera, pa velike skokove insulina i sve posljedice hiperinsulinemije, naglašava doktorka.

Koliko smo se ugojili tokom pandemije?

Tokom vanrednog stanja došlo je do povećanja tjelesne mase u populaciji prosječno dva do tri kilograma, ali je većina tokom pandemije zadržala navike stečene tokom vanrednog stanja – okupljanje oko stola i jedenje veće količine hrane, ali se i mnogo manje krećemo.

Kome se savjetuje barijatrijska hirurgija, ko je kandidat za nju?

Barijatrijska hirurgija je shvaćena, nažalost, kao instant liječenje gojaznosti, što ona uopšte nije. Svega tri do pet posto ekstremno gojaznih pacijenata se podvrgavaju ovoj proceduri. Svi ostali se liječe ili konzervativno, odnosno dijetom i fizičkom aktivnošću, eventualno dodavanjem lijekova za liječenje gojaznosti.

Barijatrijska hirurgija se preporučuje pacijentima koji su već imali prethodno iskustvo da su dijetom i fizičkom aktivnošću, i primjenom lijekova uspjeli da smanje tjelesnu masu do nekog nivoa, a nakon toga je došlo do ponovnog povećanja tjelesne mase.

„Međutim, pre operacije pacijent potpuno mora da izmijeni navike u ishrani kako bi operacija dala željeni rezultat“, ističe dr Snežana Polovina za RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.