Našli uzrok svih autoimunih bolesti - i otkrili kako ih liječiti

Autoimune bolesti su one bolesti koje izazivaju da naš imuni sistem reaguje protiv tkiva našeg tijela, a osim što okreću naš organizam protiv samog sebe, oni proizvode i antitijela koja napadaju tkiva.

Iako je za pretpostaviti kako takve bolesti oduvijek postoje, doktori tvrde kako je moderno doba njihova era, a u zadnjih dvadesetak godina veća je učestalost autoimunih bolesti u svijetu.

Procjenjuje se da 3 do 8 posto populacije obolijeva od autoimunih bolesti, no vjerovatno je taj broj znatno veći - oko 10 posto. U nekim zemljama, međutim, kao u SAD-u, navodi se učestalosti i do 20 posto.

Točan uzrok za povećanje oboljelih je nepoznat, a neka istraživanja ukazuju na njihovu povezanost sa sjedilačkim načinom života, manjkom vitamina D, prehranom sa smanjenim udjelom nutrijenata, tzv. infektivnim agensima poput virusa i bakterija koji mogu biti njihovi okidači, kao i stres te određena genetska predispozicija. Žene dvostruko češće obolijevaju od autoimunih bolesti, iako se ni za to ne zna uzrok.

Svjetlo na kraju tunela

Ipak, postoji razlog za optimizam, tvrdi tim istraživača sa Univerziteta, koji je možda otkrio temeljni uzrok nastanka autoimunih bolesti, kao i obećavajuće metode liječenja.

Rad, objavljen u časopisu "Sajens", povezao je autoimune reakcije na bakteriju u crijevima. Autoimuni odgovor, kažu, može se pokrenuti kada bakterija spontano pređe iz crijeva u druge organe u tijelu, poput slezene, jetre i limfnih čvorova.

Autoimuna bolest je hronično upalno stanje uzrokovano imunološkim stanicama pacijenta, koje pogrešno vjeruju da je tijelo ugroženo i tako reaguju napadajući zdrava tkiva. Lupus, reumatoidni artritis i Hašimotov tireoiditis samo su tri od preko stotinu stanja koja se uklapaju u ovu kategoriju. Sada im se može dodati dugačak popis bolesti povezanih sa zdravljem bakterija iz crijeva.

U studiji su istraživači genetskim inženjeringom stvorili miševe koji su bili osjetljivi na autoimune bolesti. Zatim su analizirali bakterije u njihovim cijevima kako bi identifikovali one koji su uzrokovali upalu ili bili uključeni u proizvodnju antitijela za koja se zna da potiču autoimune odgovore.

Rezultati su potvrđeni kada su uspoređivali uzgojene stanice jetre zdravih ljudi s onima autoimune bolesti.

U cijeloj je stvari najuzbudljivija činjenica da su razvili učinkovite načine umanjivanja autoimunih simptoma. Korištenjem antibiotika ili injekcija su smanjili simptome. Nadaju se da ovo istraživanje može razviti uspješne mogućnosti liječenja određenih autoimunih bolesti, uključujući autoimunu bolest jetre i sistemski lupus.

Ti pristupi mogli bi poboljšati život pacijenata s već utvrđenom autoimunom bolesti.

Među najčešće spadaju:

Reumatoidni artritis

Hašimoto bolest štitnjače

Kronova bolest

Celijakija

Dijabetes tipa 1

Multipla skleroza

Lupus

Skleroderma

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.