Lijek protiv koronavirusa raste u Hercegovini? “Specifično nespecifični”

G.S.
Lijek protiv koronavirusa raste u Hercegovini? “Specifično nespecifični”

Dok očekujemo vakcinu protiv koronavirusa, njemački naučnici otkrili su djelotvoran slatkog pelina u liječenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini, piše Dojče vele

Svijet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcije protivkovida 19 - neočekivane pošasti 21. vijeka koja je do sada odnela više od milion života, a gotovo 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Maks-Plank u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke - slatkog pelina.

Raspolažu rezultatima koji ulivaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentakiju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destilovanom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je takođe ljekovita biljka, ja sam htio da učinim nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolji kvalitet u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Dojče vele.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

Dr Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju kovida 19 lekari upoznali tokom pandemije.

“U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje ljeka u pripravcima biljnog porijeklla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije kovid 19. Smatram da bi bilo jako korisno sprovesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiološkinja za DW.

Prof.dr Jasenko Karamehić, internista imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lekovi protiv na primjer AIDS-a itd., i na kovid 19”, kaže prof. dr Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena ljekovita svojstva.

“I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji deluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na kovid 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jeste specifično nespecifični - znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr Karamehić.

Potrebno je najbolje, a ne vakcina s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od kovida 19, svijet očajnički čeka djelotvornu vakcinu. Prema ovom bosanskohercegovačkom naučniku, ono mora bi najbolje i bez „prefiksa”.

“Rekao da treba da uzmemo najbolju vakcinu. Najdjelotvorniju, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko... Što se mene lično tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem u britansku vakcinu s Oksforda. To je evropska vakcina, ispitana dominantno na Evropljanima, koji geografski žive 'pod istim krovom', vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr Karamehić.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana